Naša današnja priča vodi nas u davnu 1918. godinu, u vrijeme krvave bitke kod Sardarapata.

Postojala je opasnost da armenski narod u cijelosti bude uništen, a da ime Armenija postane samo historijski pojam. Ipak, armenski borci uspjeli su se odbraniti od Turaka kod Sardarapata.

Bitka kod Sardarapata, u kojoj su se Armenci jedva uspjeli odbraniti od Turaka, dogodila se 29. maja 1918. godine. Naime, danas je većini ljudi poznat strahovit genocid koji su Turci izvršili nad Armencima unutar nekadašnjeg Osmanskog carstva. Bio je to jedan od najkrvavijih zločina u novijoj historiji dugo se vremena prešućivao i krio.

Neke od rijetkih turskih javnih osoba koje su proučavale genocid nad Armencima su Orhan Pamuk i Elif Şafak.

Orhan Pamuk je proučavao genocid nad Armencima, zbog čega je turska vlada izdala nalog za njegovo hapšenje.

Turska nikada nije priznala genocid nad Armencima, smatrajući da se radilo o građanskom ratu.

Iako se oko broja ubijenih vode velike polemike, većina svjetski uglednih historičara smatra da je pobijeno više od milion ljudi.

Nekada je na velikom području današnje Republike Turske živjelo kršćansko armensko stanovništvo, smješteno na sjeveroistočnom dijelu Male Azije. Međutim, u doba Prvog svjetskog rata dio Armenaca živio je i izvan granica Turske, na području nekadašnjeg Ruskog carstva. Nakon Oktobarske revolucije, boljševici su odlučili prekinuti borbe s Turcima, s kojima je carska Rusija bila u ratu. Armence je to užasnulo, jer je značilo da turske snage sada mogu prodrijeti na njihovu teritoriju, koja se do tada još jedina držala nesavladanom zahvaljujući ruskim carskim snagama.

No, turske trupe provalile su u taj nekadašnji ruski dio Armenije, gdje su izbjegli i mnogi Armenci iz Turske.

Postojala je opasnost da armenski narod tada u cijelosti bude uništen, a da ime Armenija postane samo historijski pojam. Ipak, armenski borci uspjeli su se odbraniti od Turaka kod Sardarapata, mjestu udaljenom svega 40-ak kilometara pred glavnim armenskim gradom Erevanom.

Danas Armenija postoji kao nezavisna država, ali je njena teritorija vrlo mala zbog nasilnih postupaka kojima su je susjedi pritisnuli. Dapače, današnja Armenija pokriva samo malen djelić nekadašnjeg armenskog etničkog područja, ali i to su jedva uspjeli izboriti, jer je postojala opasnost da budu praktički u cijelosti uništeni.

Armenija je već godinama u sporu s Azerbejdžanom zbog otcjepljenja regije Nagorno Karabah, naseljenoj pretežno Armencima u toj susjednoj zemlji.

(SB)