Ponovljen je jedinstven stav kako se radi o susjednim zemljama koje moraju imati redovne sastanke na najvišim nivoima, uz otvorenu komunikaciju sa političkim predstavnicima sva tri konstitutivna naroda kako bi se saradnja dodatno proširila, ali i izbjegle eventualne dvosmislene poruke koje se često u javnosti zlonamjerno percipiraju i imputiraju.

Ovakvi susreti na najvišim nivoima moraju poslužiti kao izvrstan primjer međusobnog unutrašnjeg uvažavanja u Bosni i Hercegovini te zajedničkih državnih razgovora sa susjednim zemljama, kao što je Republika Hrvatska.Ttakav pristup je, ujedno, praktična potvrda da Republika Hrvatska poštuje ustavni poredak Bosne i Hercegovine, utemeljen na ustavnoj odrednici jednakopravnosti tri konstitutivna naroda.

Osim toga, stabilnost Bosne i Hercegovine uvjetovana punim poštivanjem ustavnog poretka i ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda ključna je pretpostavka za njenu prosperitetnu europsku budućnost, u skladu sa preporukama Europske komisije i EU parlamenta. To dalje upućuje na nužnost implementacije relevantnih odluka Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava kako bi se osigurale ključne reforme u pogledu zaštite načela demokratskog predstavljanja i konstitutivnosti sva tri naroda u Bosni i Hercegovini te ljudskih prava svih njenih građana.

Ocijenjeno je da provedba dogovora oko održavanja lokalnih izbora u Gradu Mostaru, koje su EU institucije postavile kao ključan prioritet, predstavlja ohrabrujući iskorak i jasan pokazatelj koliko je kompromis važan za razvoj demokratije u društvu, utemeljene na načelima vladavine prava i ljudskih prava. Potpisana dva sporazuma između legitimnih političkih predstavnika Hrvata i Bošnjaka sažimaju sveukupne odnose na nivou Federacije BiH pa kao takvi predstavljaju priliku i motiv za daljnju normalizaciju i kvalitativno unapređenje bošnjačko-hrvatskih odnosa kroz realizaciju dogovora o izmjenama Izbornog zakona, kojima bi se zaštitila konstitutivnost i puna jednakopravnost sva tri naroda.

Na sastanku je izdvojen problematičan politički i javni diskurs iz Stranke demokratske akcije (SDA) oko unitarnog i građanskog uređenja Bosne i Hercegovine, koji je u suprotnosti s Ustavom BiH i ključnog Aneksa 4., te sve istaknutije poruke kako će se „slučaj Komšić“ nastaviti institucionalno prakticirati i spustiti na druge nivoe vlasti kao svojevrsna prijetnja Hrvatima kao konstitutivnom narodu.

Također, na sastanku je istaknuto kao apsolutno neprihvatljivo da se Hrvati nazivati „manjinom“ i izbjegavanje političkog dogovora SDA o izboru legitimnih predstavnika, kako nalaže Ustav BiH, koji je nužno regulirati kroz trenutno neustavni Izborni zakon BiH.

Narativ kojim se vodi aktuelna bošnjačka politika već je viđen kroz neuspjeli projekt u komunističkoj SFRJ i potezima tadašnjeg političkog vodstva Srba i Beograda. U takvim okolnostima, legitimnim predstavnicima hrvatskog naroda, okupljenih u Hrvatski narodni sabor (HNS), nije ostavljeno previše mogućnosti, jer sagovornici za te teme uporno odbijaju razgovore kojima se trebaju riješiti ključne prepreke za funkcioniranje države, njenih institucija i bilo kakav iskorak u kontekstu EU integracija.

Izbjegavanje saradnje s legitimnim predstavnicima Srba, bez obzira na to ko to bio, kontraproduktivno je za sveukupne odnose i stvaranje polarizacije koja podriva ustavni poredak.