Govoreći za N1 televiziju, podsjetio je kako je za vrijeme njegovog mandata taj izvoz iznosio između 5.000 i 8.000 tona samo u Tursku, što je bilo dovolno da proizvodnja goveđe mesa opstane u našoj zemlji.

"Čini mi se da sada imamo konstante probleme. U 2020. godini izvezli smo samo hiljadu tona, što je ispod prosjeka, pokvarit će nam vanjskotrgovinski bilans. Naš plan je bio milijarda eura obostrane razmjene. Razlog je djelimično pandemija, ali kada je u pitanju hrana,pandemija ima manje negativan utjecaj, drugi su razlozi. Turska nije stavljena u prioritet saradnje Vijeća ministara, trebalo je ostvariti agresivniji pristup i pomoći da naši privrednici nađu tržište. Šteta, to će se odraziti generalno na trgovinski bilans BiH", rekao je Šarović.

Istaknuo je kako je tome svemu doprinijela "agilnost Ministarsta vanjskih poslova, ali i generalna politika Vijeća ministara, jer nije bilo neke značajnije posjete na ministarskom nivou". Podjestio je kako su regija, Evropska unija, Turska i Rusija ključna tržišta, jer čine 90 posto našeg uvoza i izvoza.

"Na izvozu mesa izgubilo se desetine miliona KM. To je za stočare izuzetno važno, jer smo preplavljeni mesom iz uvoza. Nismo nastavili trend usvajanja evropskih standarda da možemo izvoziti meso u EU, a šteta je, jer bili smo na pragu toga. Nema se osjećaj da se nastavi zajednički rad FBiH i RS na tome, a mislim da je to jedan od prioriteta", kazao je Šarović.

Obrazlažući svoju izjavu da "je bolje da Vijeće ministara ne postoji", kazao je kako smatra da sadašnji saziv nije napravio bilo kakve značajnije aktivnosti.

"Godina 2020. bit će katastrofalna, nema privrednih aktivnosti, nema stranih investicija. Može se očekivati historijski rekord u padu priliva direktnih stranih investicija. Nije to najveći problem. Moje mišljenje je da je to što investitori napuštaje biznise ili prodaju domaćim fizičkim licima, loše. Ako jedan Nijemac ovdje uloži novac i poslije proda, to znači da nije zadovoljan, a nisu zadovoljni, jer ne vide perspektivu na duže i, kako kažu, nije se ništa učinilo u olakšavanju poslovanja niti osjećaju političku stabilnost. Ako zemlji nije u fokusu ekonomija, privrednici na to loše gledaju", rekao je Šarović.

Smatra da političar "ne može biti uspješan ukoliko nema viziju razvoja zemlje".

"Moja vizija je da je ekonomija sve i ako bi se većina okrenula tom putu, spale bi ove tenzije i Evropska unija bi nam bila dostižna kada i zemljama regiona", rekao je.

Smatra da je "mali Schengen prilika za BiH", a da o njegovim beneficijama treba pitati privrednike, a ne političare.

"Donosioci odluka gledaju unazad i oni su kočničari. Ja sam najveći zagovornik toga još od prije nekoliko godina. Napravljen je mali pomak, čak je jedan od članova Predsjedništva (Šefik Džaferović) rekao da je to dobro, što me iznenadilo, jer su bili protivnici toga. Tu šansu trebamo iskoristiti i da mi budemo ti koji trebaju kreirati taj dokument", kazao je Šarović.

Zaključio je kako BiH treba učiniti veće napore u iskorištavanju sredstava koja dolaze iz EU, ali je izrazio i bojazan da nećemo iskoristii 250 miliona eura, kao ni ranije omogućena sredstva, jer ne usvajamo na vrijeme odgovarajuće dokumente.