„Što se tiče nekretnina koje su predmet eksproprijacije za potrebe izgradnje aerodroma u Trebinju, iste su u svojini fizičkih lica i Grada Trebinja, a ne Republike Srpske i Bosne i Hercegovine“, navodi se u odgovoru na upit RSE.

U Upravi tvrde i da su svojinski odnosi isključivo u nadležnosti entiteta.

„Odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine U 8/19 od 6. 2. 2020. godine, ne regulišu se svojinski odnosi na zemljištu koje se nalazi na teritoriji Republike Srpske, jer je to pitanje u nadležnosti entiteta, da na svojoj teritoriji regulišu svojinskopravne odnose. Navedenom odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine cijenjena je ustavnost odredbe člana 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske“, dodaje se u odgovoru za RSE.

Šta stoji u odluci Ustavnog suda?

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 7. februara 2020. godine odlučio u korist Bošnjaka i Hrvata (sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske) da se sve poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj smatra imovinom Bosne i Hercegovine, a ne entiteta, kako je to izglasala Skupština RS-a krajem 2019.

Odlukom donesenom na dvodnevnoj sjednici 6. i 7. februara, Ustavni sud BiH osporio je dijelove Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske.

Skupština RS-a je 17. februara donijela zaključke, kojima se, između ostalog, nalaže srpskim predstavnicima u institucijama BiH da ne učestvuju u donošenju odluka sve dok se ne poništi odluka Ustavnog suda te dok se ne usvoji zakon o prestanku mandata stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.

OHR za RSE: Poštovati odluku Ustavnog suda BiH

Iz Ureda visokog predstavnika za BiH (OHR) za Radio Slobodna Evropa upozoravaju da "svako eventualno raspolaganje ili dodjeljivanje javne, tj. državne imovine, mora biti u skladu s relevantnim zakonima, uključujući i Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, kao i relevantnim odlukama Ustavnog suda BiH".

Narodna skupština RS-a usvojila je 24. septembra, po hitnom postupku, Zakon o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje aerodroma u Trebinju, čime se, kako je tada rečeno, 'stvara pravni okvir za nesmetanu realizaciju tog projekta od opšteg interesa'.

Šta obuhvata zemljište na teritoriji Trebinja?

Skupština Republike Srpske usvojila je 22. septembra odluku da je zemljište, na kojem bi trebao biti izgrađen aerodrom, u skladu s Odlukom o izradi Zoning-plana područja posebne namjene “Aerodrom Trebinje”. Kako je navedeno u odluci, obuhvata područje na teritoriji grada Trebinja, na jugoistoku BiH, površine od 1.234 hektara na širem području naselja Hum, Taleža i Cerovac.

Bivši član Komisije za državnu imovinu BiH Muharem Cero za RSE ističe kako Hum jeste imovina iz sukcesije, dok su Cerovica i Talež šumsko zemljište kategorizovano kao šikara i državno poljoprivredno zemljište, koje je, kao takvo, navodi Cero, odlukom Ustavnog suda definisano kao zemljište u vlasništvu Bosne i Hercegovine.

„Cijeli projekt izgradnje aerodroma osmišljen je na način da investitor, Republika Srbija, postaje vlasnik aerodroma, s isključivim pravom upravljanja. E, tu dolazimo do suštine problema. Naime, još 2005. godine je stavljena zaštitna mjera zabrane raspolaganja državnom imovinom, pod kojom se podrazumijevaju javna dobra, konsekventno tome i poljoprivredno i šumsko zemljište, što znači da je ova imovina pod zabranom prenosa vlasništva do donošenja zakona o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom.

Kako ovaj zakon još nije donesen, a Zakon o zabrani raspolaganja državom imovinom je i danas na snazi, s tim što ga je usvojila i Narodna skupština RS, i Parlament Federacije i državni Parlament, jasno je da se ovdje radi o pokušaju jednostranog, unilateralnog, ustavno neutemeljenog i nezakonitog prenošenja vlasništva s države, titulara vlasništva, na, pretpostavljam, prvo na Republiku Srpsku, a zatim na Republiku Srbiju“, mišljenja je Cero.

Za Ceru situacija sa zemljištem za aerodrom Trebinje predstavlja "opasan presedan", a posebno ga, kako kaže, "zabrinjava što nema reakcije ni Pravobranilaštva BiH niti Savjeta ministara BiH, a ni visokog predstavnika za BiH".

„Ukoliko bi došlo do realizacije obznanjenog, i državno zemljište u Trebinju postalo vlasništvo Republike Srbije, pa čak postalo i vlasništvo Republike Srpske, pa onda Republike Srbije, to bi bio presedan koji bi otvorio prostor etnicizacije grunta“, kategoričan je Cero.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je tokom posjete Banjoj Luci 23. jula da Srbija na lokaciji između gradova Trebinje, Bileća i Gacko u Hercegovini izgradi aerodrom i upravlja njime.

Nakon razgovora s rukovodstvom RS-a u Beogradu 26. augusta, Vučić je rekao i da Republika Srpska i Republika Srbija namjeravaju da zajedno završe aerodrom u Trebinju i da bi „prvi avion trebalo da poleti do marta 2022. godine“.

Republika Srbija bi, po dosadašnjim najavama, trebala da uloži u gradnju trebinjskog aerodroma oko 50 miliona eura. Prvi let se očekuje već u 2022. godini.

Na upit RSE Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije da li ulaganje može predstavljati problem u odnosima s Bosnom i Hercegovinom s obzirom na sumnju da se ulaže u nešto što je vlasništvo države, a ne entiteta, iz Ministarstva su odgovorili da se "Republika Srbija nije bavila niti će se ikada baviti protivzakonitim ulaganjima".

Dodaje se da će aerodrom, s obzirom na njegov međunarodni karakter, služiti građanima BiH, Republike Hrvatske i Crne Gore te biti podrška turizmu regije.

„Smatramo da će aerodrom pružati usluge u interesu pomenutih te u tom smislu gradnja ovako značajnog infrastrukturnog projekta ne može biti problem nikome. Aerodrom u Trebinju će graditi kompanija 'Aerodrom Trebinje' d.o.o., registrovana u Republici Srpskoj u skladu sa svim važećim propisima“, ističe se u odgovoru Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije za RSE.