Otkako je počela pandemija, navodi AFP, a prenosi Hina, naučne studije dokazale su da se virus prenosi u restoranima, kućama, fabrikama, uredima, na konferencijama, u vozovima i avionima.

U studiji provedenoj na 25.000 slučajeva, koja još nije prošla recenziju, otprilike šest posto slučajeva povezuje se sa zarazom na otvorenom, poput sportskih događaja ili koncerata. 

Riječ je o ograđenim zonama gdje se fizičko distanciranje nije poštovalo ili gdje su ljudi ostajali neko vrijeme i kretali se uokolo glasno govoreći ili pjevajući. 

"Nismo identificirali doslovno nijedan slučaj koji bismo povezali s takozvanim svakodnevnim životom na otvorenom", rekao je autor studije Mike Weed, profesor na Univerzitetu u Canterburyju. 

"Za iste aktivnosti i istu udaljenost, vanjski prostor je mnogo sigurniji nego zatvoreni, unutrašnji", navodi se u studiji u kojoj je sudjelovala grupa naučnika s američkih, britanskih i njemačkih univerziteta. 

"Rizik prijenosa znatno je manji na otvorenom, jer se otpušteni virusi brže razrjeđuju u atmosferi", napisali su naučnici, uspoređujući to s dimom cigarete, navode agencije. 

Aerosoli

Najmanje čestice kojima se virus može prenijeti aerosoli mogu plutati u zraku više minuta ili sati, ovisno o prozračnosti prostora. U prostoriji sa slabom ventilacijom moguća je akumulacija tih čestica. Ona je, naprimjer, moguća i u uskom prostoru između dvije zgrade gdje nema cirkulacije zraka.

Kolika je količina aerosola potrebna za infekciju, nije poznato, ali što je veća količina, "veća je i vjerovatnoća zaraze", rekao je Steve Elledge, genetičar i stručnjak za viruse s Harvarda. 

Vrijeme provedeno u blizini zaražene osobe ključan je faktor. Sekunda na pločniku nije dovoljna za zarazu, vjerovatno se ipak radi o najmanje nekoliko minuta. 

"Nema dokaza ni da se koronavirus prenosi mimoilaženjem ljudi na otvorenom", zaključila je grupa naučnika, ali u teoriji je i to moguće.

"Kad prolazimo pokraj ljudi, moguće je pokupiti dašak njihovog izdaha. Rizik je vrlo nizak, ali iz načela opreznosti, maska ne može štetiti", rekla je Linsey Marr, stručnjakinja s Univerziteta Virginia Tech za transmisiju virusa aerosolima.

Previše je varijabli da bi se mogao izračunati koliki je tačno rizik zaraze na pločniku ili u parku. To ovisi o vjetru, ali i o sunčevim ultraljubičastim zrakama koje deaktiviraju virus.  

Sve upućuje na to da je rizik malen, ali maske su i dalje najučinkovitija sigurnosna strategija. 

"Prolaznik na pločniku možda kihne baš u onome trenutku kad se mimoilazi s vama", plastično je objasnila Krystal Pollitt, profesorica epidemiologije na Yaleu.