U Bosni i Hercegovini stanje je posljednjih dana alarmantno, broj dnevno zaraženih koronavirusom je premašio 1.000. Krizni štabovi stalno prate situaciju i donose nove mjere, koje se razlikuju od kantona do kantona, a na snazi je obavezno nošenje maski na otvorenom i u zatvorenom prostoru. U Kantonu Sarajevo nastava u srednjim školama vratila se u potpunosti na online, a zabranjeno je okupljanje na otvorenom prostoru više od 60 i u zatvorenom više od 30 osoba.

Ovakvo stanje moglo bi dovesti do još oštrijih mjera, pa čak i do uvođenja vanrednog stanja.

Poznati sarajevski infektolog Bakir Nakaš potvrdio je za “Slobodnu Bosnu” da bi mjere, ukoliko ovakvo stanje potraje, mogle biti mnogo oštrije, prvenstveno za određene institucije, koje trenutno rade pod reduciranim uvjetima i koje i na ovaj način dovode do širenja infekcije.

Krizni štabovi prate situaciju

Kada se spomene “zatvaranje”, građani su očajni, jer smatraju da u martu i aprilu mjerama zatvaranja nije mnogo postignuto. Međutim, stručnjaci imaju drugo i drugačije mišljenje i smatraju da treba djelovati na vrijeme.

“Ukoliko se mjere uvedu kasno, bit će potrebno mnogo više vremena da se rezultati tih mjera mogu osjetiti. Ukoliko se mjere uvedu na vrijeme, onda je evidentno da će se u kratkom vremenskom period reducirati broj novozaraženih. Treba obratiti pažnju kada i u kojem momentu se te mjere trebaju podići na viši nivo”, kazao je Nakaš.

Pojasnio je kako su krizni štabovi u nekoliko mjeseci rada pokazali kao prate situaciju i da možemo očekivati da će na vrijeme reagovati i uvesti potrebne mjere.

“Ukoliko se desi da se mjere uvedu kasnije, one će izgubiti na snazi, jer će se infekcija razići u veći oblik”, rekao je Nakaš.

Apeli posljednjih dana stižu iz Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS). Generalna direktorica KCUS-a, prof. dr. Sebija Izetbegović kazala je za medije da treći talas korone u Sarajevu, pa i Bosni i Hercegovini, tek počinje, a da je zdravstveno osoblje umorno.

Smanjiti kontakte i kretanja

Komentarišući situaciju u zdravstvenom sektoru, Nakaš kaže da je evidentna jedna činjenica koja zdravstvenom sektoru trenutno ide naruku, a koja se odnosi na to da raste broj zaraženih, ali ne raste toliko broj srednje teških i teških stanja koja bi zahtijevala hospitalizaciju i liječenje na intenzivnoj njezi s asistiranom ventilacijom.

“Ukoliko se nastavi ovakav trend indolentnosti, odgovora organizma na infekciju, zdravstveni sistem bi bio pošteđen naglih opterećenja”, kaže Nakaš. Međutim, bit će teško ukoliko se pojavi veliki broj oboljelih sa srednje teškom kliničkom slikom koja zahtijeva hospitalizaciju. Stoga se zdravsteni sistem već danas mora početi dobro pripremati. “Potrebno je osigurati odgovarajuće hospitalne kapacitete za srednje teške pacijente te posebno kapacitete za one koji zahtijevaju ventilaciju i nadzor u intenzivnim njegama."

Situacija jeste alarmantna, međutim građani svojim postupcima mogu dovesti do njenog poboljšanja, a to, kako kaže doktor Nakaš, mogu postići i ukoliko smanje nepotrebna kretanja i kontakte.

“Pored standardnih mjera koje se odnose na nošenje maski, pranje ruku, obaveznu distancu, nemojte bez potrebe ulaziti u prostore u kojima boravi mnogo ljudi, nemojte ići u mjesta ili gradove u kojima postoji mogućnost da možete biti u kontaktu s kliconošama. Ono što bi trebalo biti pravilo mnogih institucija je da se gdje god je moguće, uvede online, rad od kuće i da se izbjegava korištenje javnog prijevoza koliko god je to moguće. Javni prijevoz je prostor u kojem se ljudi maksimalno izlažu nepotrebnom kontaktu i zaražavanju”, zaključio je Nakaš.

(S. B.)