Kada odluka stupi na snagu, trudnice će morati iznijeti trudnoću čak i kada se zna da bi dijete došlo na svijet neizlečivo bolesno. Prekid trudnoće biće dozvoljen samo u slučajevima silovanja, incesta i kada ona ugrožava zdravlje majke. Regulativa o prekidu trudnoće u ovoj dominantno katoličkoj zemlji i prije ovoga je važila za jednu od najrigoroznijih u svijetu.

Sud tumači da Ustav propisuje zaštitu života "u svakoj fazi razvoja“ i dao je za pravo grupi poslanika vladajuće konzervativne stranke Pravo i pravda koji su iznijeli slučaj pred Ustavni sud. Zakon koji je omogućavao prekid trudnoće pri teškoj deformaciji fetusa donijet je još 1993. godine.

Grupe za zaštitu ljudskih prava prethodnih nedjelja su apelovale na vladu da ne pooštrava zakone. Dunja Mijatović, komesarka za ljudska prava Savjeta Evrope napisala je na Twitteru da je dan kada je donijet novi zakon "tužan za prava žena".

- Uklanjanje pravne osnove za skoro sve legalne abortuse u Poljskoj predstavlja kaznu i kršenje ljudskih prava - napisala je Mijatovićeva, dodjući da odluka suda znači da će žene koje to mogu da priušte obavljati abortuse u inostranstvu ili ilegalno, a da će ostale biti izložene "još većoj torturi“.

Sa druge strane, predvodnica poljskog Pro-Life pokreta Kaja Godek, i sama majka djeteta sa Downovim sindromom, rekla je da je Poljska sa novim zakonom postala "uzor za Evropu i svijet“.

- Ne popuštamo pred pritiskom našeg doba da se maršira ulijevo i da se proširuju mogućnosti ubijanja ljudi - rekla je ona.

Opozicija se kritički izjasnila o odluci. Bivši poljski premijer Donald Tusk je nazvao "ciničnom“ odluku "pseudo-suda usred galopirajuće pandemije“.

Poljsku vladu kritikuju i međunarodne grupe za zaštitu ljudskih prava. Amnesty International i Human Rights Watch najavili su da će poslati nezavisne posmatrače da prate proces pred sudom.

Kako će novi zakon uticati na Poljsku

Skoro svi legalni pobačaji u Poljskoj izvode se na osnovu fetalnih oštećenja, pa ova presuda, koja je konačna i obavezujuća, u praksi znači gotovo potpunu zabranu abortusa.

Biskupi i katoličke grupe vršili su pritisak na vladajuću stranku Pravo i pravda da nametne strožiji zakon. Stranka podržava tradicionalne katoličke vrijednosti, ali je promjenu progurala teškom mukom - bilo je protivljenja i u parlamentu i na ulicama. Procjenjuje se da je 2016. godine 100.000 ljudi, uglavnom žena, protestovalo zbog pokušaja pooštravanja zakona.

Кrajem prošle godine grupa poslanika vladajuće stranke i krajnje desnice odlučila je da zatraži od suda da odluči o tom pitanju. To je bilo zgodno jer je većina sudija suda imenovana od strane Prava i pravde, zbog čega ta stranka ima veliki uticaj u sudstvu. Na taj način se, takođe, izbegla burna i emotivna parlamentarna rasprava i prateći bes na ulicama. Kritičari pretpostavljaju da konačna odluka nije slučajno pala tokom drugog talasa pandemije, kada je zabranjeno javno okupljanje više od deset osoba.

Prošle godine se u Poljskoj legalno obavilo tek nešto više od hiljadu abortusa, a ogromna većina, oko 98 odsto njih, obavljeno je usled teškog deformiteta fetusa. Grupe za ženska prava procenjuju da između 80.000 i 120.000 Poljakinja godišnje zatraži abortus u inostranstvu. Čak se i žene koje imaju pravne osnove da zatraže legalan abortus često suočavaju sa izazovima, što govori o razmerama stigme oko pitanja prava na prekid trudnoće.

Uoči donošenja odluke, Antonjina Levandovska, aktivistkinja i borkinja za ljudska prava, kazala je za BBC da je zakon iz 1993. bio zasnovan na principima Ujedinjenih nacija koji zabranjuju mučenje.

- To je nehumano, odvratno je terati nekoga da iznese celu trudnoću pogotovo ako fetus ima deformitete. A 98 odsto abortusa u Poljskoj se radi upravo zbog toga - rekla je ona.

"Ovo je rat"

Dok konzervativci slave novi zakon, pred kuću lidera poljskog premijera Jaroslava Kačinjskog u Varšavi i na trgove i ulice gradova širom zemlje ponovo su izašle desetine hiljada Poljakinja, uprkos strogim sanitarnim mjerama i zabrani okupljanja.

U Varšavi, gde je u četvrtak uveče prvi protest policija rasterala suzavcem, žene su sada došle sa crnim kišobranima, simbolom ranijih demonstracija protiv strogih zakona o abortusu.

Kuću Kačinjskog, koji je više puta pravdao potrebu zabrane time da beba mora da se rodi čak i kada bi njen kratak život bio neizreciva patnja, kako bi bila krštena i dostojno sahranjena, čuvaju jake policijske snage koje su povremeno pozivale demonstrante da se raziđu.

  Demonstranti su u Varšavi skandirali "nosite se", a u masi su se mogli vidjeti i transparenati sa porukama "Katolička crkva potonuće u krvi žena", "Želimo izbor", "Jaroslave, zar imam manja prava nego tvoja mačka?", "Ovo je rat, a revolucija je žena".

U Varšavi i Krakovu masa je policajcima vikala "Skini uniformu, izvini se majci". U mnogim gradovima demonstranti su krenuli u protestne šetnje do lokalnih sjedišta vladajuće stranke, gde su ostavljali upaljene sveće kao simbol da su vlasti, prečicom preko Ustavnog suda jer nisu imale hrabrosti da to učine same u parlamentu - sahranile prava Poljakinja.

Ispred kuće Kačinjskog, prema procjenama poljskih medija, okupilo se oko 10.000 ljudi. Tu je organizatorka protesta Marta Lempart pozvala Poljakinje da se u ponedeljak ponovo okupe i blokiraju gradove, a da od srijede stupe u štajk i odbijaju da odlaze na posao.