U Generalnom sekretarijatu preciziraju da je 22. septembra, upravo u vezi sa stavljanjem ove teme na dnevni red Vijeća ministara, zaprimljen prijedlog odluke iz Ministarstva civilnih poslova sa potrebnim mišljenjima, a da je 19. oktobra stigla i urgencija, i to iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.

Predložena imena

Ministrica inostranih poslova Bisera Turković objašnjava zašto je poslala urgenciju.

- Prošlo je 14 mjeseci od isteka mandata ove komisije, nova još nije imenovana i to je pitanje koje ja često problematiziram. Rješavanje tog pitanja je u domenu rada Ministarstva za civilne poslove i ministrica Gudeljević je rekla da je odluka u pripremi. Kada će to biti, nisam sigurna, ali ću ja nastaviti sa svoje strane da redovno zahtijevam da se to pitanje stavi na dnevni red - kaže nam ministrica Turković.

Predsjedavajući VMBiH Zoran Tegeltija je taj koji određuje dnevni red.

Željko Obradović je dosadašnji član ove komisije, a njegovo ime je i u prijedlogu za budući sastav. Obradović, direktor Federalne uprave za geodetske i imovinskopravne poslove, ne shvata zašto njima, kojima je mandat istekao, nije produžen rad do imenovanja novih članova komisije.

- U četvrtak sam pitao Ministarstvo civilnih poslova šta se dešava sa prijedlogom. I meni su rekli da su oni učinili sve što je bilo do njih, sada samo treba čekati da se ovo pitanje nađe na dnevnom redu VMBiH - kaže Obradović, koji smatra da je trebalo uraditi kao što je to praksa i s ostalim organima i tijelima.

- Nije ni Vlada prestala s radom zato što joj je istekao mandat, tako je trebalo da bude i s nama - govori Obradović.

Za članove nove komisije su predloženi: Nenad Bajić, dosadašnji predsjednik Državne komisije za granicu, Branislav Makrić, u ime Uprave za geodetske i imovinskopravne poslove RS-a, kao predstavnik Federalne uprave za geodetske i imovinskopravne poslove je, pored Obradovića, i Zijad Džananović, Ministarstvo civilnih poslova BiH bi trebalo da predstavljaju Haris Čengić, Nenad Novaković i Jelena Bukovac, Ministarstvo vanjskih poslova Frano Planinić, Ministarstvo sigurnosti Ermin Pešto.

- Zaista ne znam zašto se ne imenuju članovi, ne znaju ni oni u Ministarstvu civilnih poslova, tako mi barem kažu, ne znam ni da li je neko od predloženih sporan ili je nešto drugo u pitanju - tvrdi Obradović, podsjećajući na to da od 2005. godine sve gotovo miruje kada je u pitanju državna granica Bosne i Hercegovine.

- Nema velikih pomaka, mislim da je potreban politički suport da bi se sporna pitanja riješila. Sa stručno-tehničke strane, rješenja postoje, ali nedostaje više pragmatizma. Dobar primjer je ono što smo napravili s Crnom Gorom. Riješili smo pitanje tromeđne točke između Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, i mislili smo da je to mali vjetar u leđa, koji će pomoći da se riješe i ostale sporne stvari, ali stalo se ponovo - ističe Obradović, napominjući da je sada u proceduri obilježavanje.

On smatra da, kada je u pitanju granica s Hrvatskom, ima prostora za razgovor. Tvrdi i da su vlasti iz Srbije tražile sastanak o granici sa predstavnicima BiH.

- Ali je nama dato tumačenje iz Vijeća ministara da nam je mandat istekao - kaže Obradović te dodaje da je većina članova Komisije bila za to da nastave raditi.

Sporne tačke

Sporne tačke u vezi s bh. granicom sa Srbijom su hidroelektrane Zvornik i Bajina Bašta, kao i 10 kilometara pruge Beograd - Bar. Mediji su pisali o tome da je upravo oko te granice izbio raskol među članovima Komisije, jer je, navodno, prema Beogradu otišao neusaglašeni prijedlog protokola o okvirnim kriterijima za granicu između dvije zemlje.

Granica između BiH i RH je duga 1.001 kilometar, a u javnosti su najpoznatije dvije sporne tačke, ona na moru, kod Neuma, ali i ona od Novog Grada do Kozarske Dubice, gdje granica krivuda, čas na jednu, čas na drugu stranu Une.

Zaključeni ugovor između BiH i RH nije ratifikovan i njegova sudbina bi mogla zavisiti od međunarodne arbitraže, koju predstavnici naše zemlje i sami često spominju, prije svega kada je posrijedi Neum. Javljaju se i incidenti, poput onog na Plješevici, gdje je preduzeće "Hrvatske šume" iz Zagreba posjeklo velike površine šume unutar teritorije BiH kako bi se hrvatskoj graničnoj policiji olakšalo sprečavanje masovnog ilegalnog prelaska migranata u tu zemlju. Ništa se nije promijenilo ni nakon razgovora ministrice Turković sa partnerima iz Hrvatske.

Naravno, pitanje nerješavanja granice je uvijek pitanje interesa. Problem je što se u BiH najčešće igra za interese susjedne države.

(Oslobodjenje.ba)