Blinken je dugogodišnji saradnik izabranog predsjednika Joea Bidena, koji ga je nominirao za državnog sekretara u svojoj administraciji. Tečno govori francuski i gorljivi je zagovornik međunarodne saradnje i američkih savezništava, koja su ugrožena agresivnim pristupom aktuelnog predsjednika Donalda Trumpa.

Uglađen i prosijed, 58-godišnji Blinken, kojeg svi zovu Tony, ne može biti različitiji od Trumpovog državnog sekretara, grubog Mikea Pompea. „On je blage naravi, skroman i nenametljiv koliko se može biti“, rekao je Robert Malley, Blinkenov prijatelj iz djetinjstva, koji je danas predsjednik neprofitne Međunarodne krizne grupe. „Još nisam upoznao nekoga ko se sjeća da je Tony ikada eksplodirao ili imao ispad bijesa“, dodaje Malley.

Supersile ne blefiraju

Blinken, zamjenik državnog sekretara u administraciji Baracka Obame, mogao bi ipak pokazati drugačije instinkte od Bidenovih, iako će mu, kao i u proteklih dvadeset godina, nesumnjivo ostati vjeran. Posinak preživjelog iz holokausta, Blinken je zagovarao vojne intervencije na humanitarnim temeljima, dok je Biden bio oprezan oko upotrebe sile, piše agencija France-Presse. „Supersile ne blefiraju“, navodno je Blinken upozorio više puta u kontekstu operacija u sirijskom ratu, iako se Obama ondje ipak odlučio na ograničenu američku ulogu.

Blinken je ranije ove godine, govoreći o „strašnom“ gubitku života u Siriji, kazao kako prošla vlada mora priznati neuspjeh u toj zemlji. „To je nešto što ću nositi do kraja života“, rekao je za "CBS News".

Blinken je karijeru u State Departmentu započeo u vrijeme Billa Clintona, a kao Bidenov pomoćnik u Odboru za vanjske poslove američkog Senata, pripremao je američke odgovore na političke turbulencije i nestabilnost diljem Bliskog istoka, uključujući kontroverzne misije u Egiptu, Iraku i Libiji, piše "NY Times".

Mladost u inozemstvu

Blinkenova strast za zaustavljanje ratnih zločina može se pripisati njegovom očuhu, poljskom državljaninu Samuelu Pisaru, jednom od najmlađih preživjelih u holokaustu. Cijenjeni advokat, koji je radio na poboljšanju odnosa između zapada i Sovjetskog saveza, Pisar je preselio porodicu u Pariz, gdje je Blinken pohađao prestižnu školu "Jeannine Manuel".

Njegov kolega Malley istaknuo je da je Blinken američku ulogu u svijetu upijao kao mladi Amerikanac u Parizu tokom rata u Vijetnamu. „Tony je snažno vjerovao u svoje vrijednosti i američki identitet, ali je živio u stranoj zemlji i stoga je bio primoran gledati svijet očima druge države u vrijeme u kojem Amerika nije bila najpopularnija“, kazao je.

Blinkenov biološki otac istaknuti je investicijski bankar, a majka Judith Pisar godinama je vodila Američki centar u Parizu, mjesto na kojem su se susretali umjetnici. U svojoj pariskoj mladosti počela je i Blinkenova muzička karijera. Svirao je džez, a potom otkrio rok pa je u svom srednjoškolskom godišnjaku spomenuo album „Another Brick in the Wall“ britanskog sastava "Pink Floyd".

Blinken je u Washingtonu bio član sastava koji je svirao obrade "Beatlesa", a slobodno vrijeme u pandemiji iskoristio je za komponovanje. Dvije pjesme njegovog muzičkog alter ega Ablinkena na muzičkim platformama do ove sedmice skupile su samo nekoliko desetaka slušalaca.

Vjera u američku misiju

Blinken je studirao na Harvardu, gdje je pisao za časopis "Harvard Crimson". Tamo je recenzirao album iz kršćanske faze Boba Dylana, zaključivši da rok legenda nije „ničiji sluga“ i „uvijek radi i pjeva ono što vjeruje“. Uslijedila je karijera u pravu, Demokratskoj stranci i u senatskom vanjskopolitičkom odboru.

Blinken kaže da su njegovi pogledi i dalje oblikovani očuhom koji je preživio koncentracijske logore Auschwitz i Dachau prije nego što je pobjegao, praćen kišom njemačkih metaka. Nakon dva dana skrivanja u šumi, tinejdžer Pisar je čuo tenk. Na svoje zaprepaštenje, nije ugledao njemačkog nego afroameričkog vojnika. „Kleknuo je i rekao jedine tri riječi koje je znao na engleskom jeziku koje ga je majka naučila – 'God bless America'“, ispripovijedao je Blinken. „Vojnik ga je podignuo na tenk, odnosno metaforički rečeno, odveo u SAD i slobodu“. „To je država s kojom sam odrastao: Sjedinjene Države koje imaju iznimnu, jedinstvenu, dobrodošlu ulogu“, zaključio je novi američki šef diplomatije.