“SB” NA LICU MJESTA; "CURE" U BORBI PROTIV NASILJA: Počinje kampanja "Kad dom ne znači sigurnost!“ (FOTO)

Četiri od deset žena u Bosni i Hercegovini pretrpjelo je psihološko, fizičko ili seksualno nasilje, pokazalo je istraživanje koje je provela Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE).

  • Društvo

  • 25. Nov. 2020  25. Nov. 2020

  • 0

Govoreći o značaju ovog dana i kampanji „16 dana aktivizma", aktivistkinja Jadranka Miličević iz Fondacije "Cure" kaže da je ova godina započela turbulentno za planetu i njeno stanovništvo zbog globalne pandemije Covida-19.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 1999. godine 25. novembar za Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Taj datum je izabran kako bi se obilježilo ubistvo sestara Mirabal, aktivistkinja za demokratiju i pravdu.

Četiri od deset žena u Bosni i Hercegovini pretrpjelo je psihološko, fizičko ili seksualno nasilje, pokazalo je istraživanje koje je provela Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE).

Tim povodom počinje i međunarodna kampanja "16 dana aktivizma" protiv nasilja nad ženama.

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i početka globalne kampanje 16 dana aktivizma “Kad dom ne znači sigurnost” u organizaciji Fondacije "Cure", u Sarajevu je ispred sarajevske Tržnice održana ulična akcija putem koje su prolaznicima aktivistkinje davale osnovne podatke o kampanji.

Govoreći o značaju ovog dana i kampanji „16 dana aktivizma”, aktivistkinja Jadranka Miličević iz Fondacije "Cure" kaže da je ova godina započela turbulentno za planetu i njeno stanovništvo zbog globalne pandemije Covida-19.

- Svi/e smo bili/e primorani/e da promijenimo našu svakodnevnicu i izazovi s kojima smo se suočili/e donijeli su dodatne probleme u ostvarivanju ženskih prava. Mnogobrojne kampanje koje su uključivale promociju fizičkog distanciranja u svrhu zaštite od Covida-19 su vođene pod sloganom #ostanikući, promovirajući politiku da je „dom sigurno mjesto“. Ali, za mnoge žene širom BiH i svijeta, dom nije sigurno mjesto - smatra Miličević, jer su izolacija i fizičko distanciranje u domovima mnogim ženama značili povećan rizik od porodičnog nasilja.

– Dom nije uvijek sigurno mjesto za žene, a posebno su u opasnosti tokom zatvaranja, jer ne mogu pobjeći od svojih zlostavljača. Zbog toga globalne kampanje 16 dana aktivizma „Kad dom ne znači sigurnost!“, predsjedavajuća Komiteta za prava žena Evropskog parlamenta Evelin Regner iznijela je podatak da se nasilje u porodici povećalo za jednu trećinu u prvoj sedmici od uvođenja mjera oganičenog kretanja i apelovala je na zemlje da u doba krize prouzrokovane Covid-19 pandemijom intenziviraju podršku žrtvama rodno zasnovanog nasilja – podvukla je Miličević.

Ona ističe da ne postoji baza podataka na nivou entiteta, a kamoli na nivou BiH, o ženama koje su žrtve rodno uslovljenog nasilja ni prije pandemije, a posebno ne sada.

- Globalno bi trebalo da postoje objedinjene informacije. Nije postojao sinhronizovan odgovor institucija u odnosu na slučajeve nasilja u vrijeme pandemije – podvukla je.

Tokom pandemije Covida-19, kaže Miličević, prema bilješkama nevladinih organizacija, korišteni su različiti oblici nasilja prema ženama i djeci: od onih vidljivih – fizičkog nasilja do suptilnih – psihološkog nasilja, kao i nametanja krivice ženi za nemogućnost izlaska. Najčešći razlozi zbog kojih su žene zvale SOS telefone, dostupne online psihologe/škinje su: nasilje od partnera, nasilje od brata, nasilje od bližih rođaka s kojima dijele prostor stanovanja, odnosno kuću, suicidalne misli usljed nasilja od partnera i njegovih roditelja, zdravstvena problematika dodatno pogoršana usljed nasilja, teška socioekonomska situacija, nemogućnost nabavke osnovnih egzistencijalnih potreba hrane, higijene, ogrjeva, zabrinutost za neplaćene režije i nemogućnost nabavke i kupovine medikamentozne terapije usljed nedostatka finansijskih sredstava, piše "Fokus".

Miličević, također, ističe da je nasilje društveni problem i veliki je problem što većina građana/ki BiH smatra da je nasilje privatna stvar i tako se i odnosi spram žrtava nasilja.

- Često čujemo komentare: "Šta je tražila, to je i dobila"; "Šta je tražila tako obučena"; "Jedan šamar nije ništa"; "Šta me briga šta se dešava iza zatvorenih vrata"... Bosanskohercegovačko društvo je postalo rezignirano u odnosu na porast nasilja u svakodnevnom životu, na ulici, u parlamentima, na javnim mjestima, a kamoli u odnosu na nasilje u porodici – kazala je.

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...