TEMPIRANA SOCIJALNA BOMBA : Propast visokoškolskog obrazovanja u BiH

U sklopu zajedničkog projekta Europske unije i Vijeća Europe, tim međunarodnih eksperata za visokoškolsko obrazovanje istraživao je stanje u Bosni i Hercegovini; generalni zaključak je da je situacija «alarmantna», a «Slobodna Bosna» je u posjedu nacrta ovog bitnog izvještaja.

  • Društvo

  • 06. Feb. 2015  09. Feb. 2015

«Visoko obrazovanje u BiH je na ivici propasti», te predstavlja «tempiranu socijalnu bombu». Ovo su samo neke od izjava koje su izdvojili autori izvještaja o visokoškolskom obrazovanju, a kojima opisuju katastrofalno stanje u našoj zemlji. Izvještaj na više od sedamdeset stranica jedva da sadrži ijedan pozitivan dio. «To znači da više nije prihvatljivo da bilo koji set aktera u sistemu krivi druge i čeka da neko drugi riješi postojeće probleme. Situacija je ozbiljna i zahtijeva združeni i koordinirani odgovor», navodi se: «Nije pretjerivanje sadašnje stanje nazvati alarmantnim: vrijeme za djelovanje je sada», stoji u nacrtu izvještaja „Analiza situacije u visokom obrazovanju u BiH“.

BEZ VIZIJE I SVRHE

Europska unija i Vijeće Europe su za ovaj projekat angažovali grupu međunarodnih stručnjaka, koji su svoj dio izvještaja predali u decembru prošle godine. Nakon toga je dat na razmatranje ovdašnjim institucijama, da bi u konačnoj verziji bio dostupan do kraja juna. Završni izvještaj bi trebao sadržavati i preporuke, te odrediti prioritete za djelovanje. Autori su naveli da je njihov cilj bio «razumjeti zašto visoko obrazovanje u BiH pobuđuje nezadovoljstvo». Prema zaključcima istraživanja, postoji generalni stav o važnosti visokoškolskog obrazovanja u BiH, ali odgovorni nisu uradili dovoljno da mladim ljudima omoguće pristup kvalitetnom obrazovanju. Jedan od glavnih problema je fragmentiranost sektora, «što u suštini usložnjava strateški i koordinirani razvoj», te se preporučuje da se visokoškolsko obrazovanje i nauka, te istraživački rad, regulišu na državnom nivou «uz razumijevanje da ovo nije realno».

Primijećeno je i da je komunikacija unutar institucija visokoškolskog obrazovanja otežana, te da postoji malo prostora za diskusiju i razmjenu ideja, što je preduslov za stvaranje zdravog i slobodnog društva. «Potreban je ambijent saradnje, otvorenosti i kreativnosti kako bi se izgradilo društvo znanja, a u BiH nije prisutan zdrav sektor visokog obrazovanja». Posebno je poražavajući nalaz prema kojem ne postoji jasna «vizija budućnosti i svrhe visokog obrazovanja», dok se Bolonjski proces, kao i učešće i obaveze BiH unutar europskog prostora visokog obrazovanja, često pogrešno tumače, zbog čega su i studenti i profesori nezadovoljni, a rezultati slabi.

Slijedi jedan za drugim poražavajući nalaz: sektor je pretjerano fokusiran na zakon, podložan korupciji, razvoj stvarnih sposobnosti je zanemaren, sistem akreditacije institucija nije uredio sektor, naučno-istraživački rad je nerazvijen i nedovoljno finansiran... Mladi koji završe ovdašnje fakultete na kraju se moraju suočiti sa činjenicom da su njihove diplome na tržištu rada obezvrijeđene. Prema postojećim podacima, broj osoba koje imaju fakultetsku diplomu na biroima za nezaposlene svake godine je u porastu, u zemlji sa najvišom stopom nezaposlenosti mladih u Europi. Uz to, postojeća zaposlenost je okarakterisana kao često «nesigurna i izrabljivačka».

«Ova situacija nije prouzrokovana problemima sa kojima se suočava visoko obrazovanje niti se može riješiti samo unapređenjem visokog obrazovanja. Uloga visokog obrazovanja je da proizvodi znanje, a ne samo da služi potrebama tržišta rada. Ipak, obrazovanje koje nude visokoškolske ustanove od velikog je značaja za ekonomski razvoj», pročitali smo u zaključcima, te se istovremeno ukazuje na činjenicu da su veze između visokog obrazovanja i postojećeg tržišta rada slabe, a obrazovanje «ne maksimizira proizvodnju kadrova za poslove za koje postoji potražnja, niti proizvodi inovacije koje će stvoriti nove industrije i oblike zapošljavanja, niti pruža dovoljno prakse i primjene naučenog; diplomirani studenti suočeni su sa nepravednim, korumpiranim i izrabljivačkim tržištem rada, a ne dobivaju nikakvu podršku da se s tim nose.»

N. Ahmetašević

(Kompletan tekst pročitajte u novom broju Slobodne Bosne)

loading...

trenutak ...