Subota, 18. Avgust 2012 u 17:14

Economist: Slovenija sljedeća u redu za pomoć

The Economist piše kako bi Slovenija mogla postati šesta država eurozone koja će trebati finansijsku pomoć nakon Grčke, Irske, Portugala, Cipra i Španije

  • 18536_logo.jpg

 

"Ukoliko će trebati bail-out to će biti samo mala promjena za fondove pomoći eurozone. Slovenija ima samo 2 miliona stanovnika, a njen BDP iznosi 36 milijardi eura, što je samo 0,4 posto BDP eurozone", piše Economist te dodaje kako to neće biti velika pomoć koju će za Sloveniju trebati izdojiti države eurozone.

"One imaju većih stvari za zabrinutost nakon što su skliznuli u recesiju (GDB je pao 0,2 posto u drugom tromjesečju i očekuje se da će ponovno pasti u trećem)", pišu iz Economista.

No, iako će pomoć Sloveniji biti "nezamjetna", bitna će biti činjenica da će se još jedna država naći u "zoni sumraka".

"Ako Slovenija klone, bit će prva bivša komunistička država u eurozoni koja treba pomoć", pišu iz Economista.

Dodaju da slovenska koalicijska vlada tvrdi kako može izbjeći traženje pomoći, no pišu i kako su to već čuli od vlada članica koje su na kraju ipak popustile i zatražile "bailout". Navode da su slovenske dugoročne obveznice ovih dana dostigle kamatu od 7 posto, što je ranije označavalo da se ta država više ne može zaduživati na međunarodnom tržištu.

"Ovoga mjeseca su i tri glavne agencije za procjenu kreditnog rejtinga snizile rejting Slovenije", piše Economist te dodaje kako je u Sloveniji najranjiviji bankarski sektor, kao što je to bio slučaj i sa Irskom te Španijom.

Napominju da banke postanu posebno ovisne o likvidnosti koju može dati Evropska centralna banka, nakon što od države odustanu strani kreditori.

Pišu da je Slovenija u najveću banku, Novu Ljubljansku banku, upumpala 1 posto BDP ili 380 miliona eura. Fitch je upozorio kako bi Slovenija za svoj bankarski sektor uskoro mogla trebati dodatnih 3 milijarde eura. Iz Economista smatraju kako bi taj novac vlada možda mogla namaknuti na stranom tržištu, ali sumnjaju u takvu opciju zato što strani investitori nisu zadovoljni visokim budžetskim deficitom u posljednje tri godine, oko 6 posto između 2009. i 2011. godine, te zbog brige oko duga koji brzo raste.

"Slovenija je još jedna žrtva opasne veze između slabih banaka i slabih vlada koja krizu eurozone čini tako neukrotivom", piše Economist koji dodaje da je Slovenija i žrtva velikog rasta koji je izmakao kontroli.

"Od 2004. do 2006. godine su rasli po prosječnoj stopi od 5 posto; u 2007. godini se to proširilo na gotovo 7 posto", piše Economist i dodaje kako je taj rast potican zaduživanjem, što se posebno odnosi na građevinske tvrtke. slovens nivo razinu višu od prosjeka eurozone do 2010. godini.

List piše da je recesija 2009. i ponovni pad 2011. godine otkrila sve slabosti koje su bile "maskirane" u dobrim godinama. Upozoravaju da je država snažno uključena u ekonomiju, a ne samo u bankarski sektor. "Slovenska proizvodnja se previše bazira na temeljne industrije, a jedan od razloga za to je što nisu uspjeli privući direktne strane investicije", piše Economist.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

DODAJ KOMENTAR PRIKAŽI KOMENTARE { 0 }
  • Ime / Nadimak: *

  • Komentar: *
    do 1200 karaktera

  •  

  • Karakteri sa slike: *

  •  

Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Novi broj
  • U novom broju SB čitajte:

  • UPITAN „POSAO DECENIJE“ : GRABOVICA STAVIO NA MUKE FEDERALNE ZASTUPNIKE

    NAJVEĆU POSLIJERATNU INVESTICIJU U ENERGETSKOM SEKTORU GRABOVICA POVJERIO DEBITANTU IZ KINE!
  • SKANDAL NEDJELJE : Političko-policijska strategija za obranu Gorana Zupca

    U (Ne)zavisnom odboru Parlamenta BiH nije bilo čak ni potrebne većine da se o suspenziji direktora SIPA-e uopće raspravlja?!
  • INTERVIEW - NICHOLAS M. HILL : AMERIČKI DIPLOMATA KOJEG FRUSTRIRAJU BH. POLITIČARI

    Nesretan sam što su mladi ljudi u BiH zaglavili s ovim političkim sistemom
  • HISTORIJSKI PODSJETNIK : KAKO SU VLADALI

    IZA VATRENIH LINIJA - NEDJELJA KAD JE OTIŠ'O HARE
  • RADON ZA BOLJITAK : KOSOVSKI BOŽURI

    SVI PREDSJEDNIKOVI LJUDI : IMA LI RADONČIĆA U OPTUŽNICI?
  • Više...

Mine 2014