BOŠNJAČKI BAND AID: Na strateškim mjestima njihovi ljudi

Četrnaest godina nakon što je AID formalno ugašen, nekadašnji špijuni su još uvijek vrlo aktivni

  • Društvo

  • 08. Maj 2015  08. Maj 2015

Četrnaest godina nakon što je Agencija za istraživanje i dokumentaciju (AID) formalno ugašena, njezini nekadašnji šefovi, premda spremljeni u prijevremenu špijunsku mirovinu, još su uvijek vrlo aktivni, istina, na drugim pozicijama.

Proces rehabilitacije prvog direktora (po)ratne bošnjačke tajne službe Bakira Alispahića i njegovih nekadašnjih operativaca započeo je, podsjetimo, još 2009., pod okriljem Stranke demokratske akcije, o čemu je Slobodna Bosna prva pisala.

Tada smo objavili da je po preporuci bivšeg predsjednika SDA Sulejmana Tihića u stranački Odbor za obranu i sigurnosnu politiku imenovana cijela svita otpisanih obavještajaca, predvođenih Bakirom Alispahićem i Fikretom Muslimovićem, predratnim oficirom KOS-a i ratnim načelnikom Uprave bezbjednosti Armije BiH.

Šest godina kasnije ispostavit će se kako su stranački odbori, a poglavito Grupa za sigurnosnu politiku, predstavljali najznačajniju kadrovsku bazu za diskretno raspoređivanje Alispahićevih i Muslimovićevih špijuna na važne funkcije u svim strukturama vlasti.

Iako je Bakir Alispahić sa čelne pozicije u Grupi za sigurnosnu politiku smijenjen prije godinu dana, a potom i izbačen iz Kadrovske komisije SDA, ratni ministar policije RBiH i „utemeljitelj“ AID-a nije, ipak, do kraja ražalovan.

Njegov pokušaj da postane član Upravnog odbora sarajevskog Univerziteta jeste propao, ali je u međuvremenu dobio mjesto profesora na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu.

Za Alispahićev je univerzitetski angažman, opet, najzaslužniji dekan Fakulteta za kriminalistiku Nedžad Korajlić, nekoć pomoćnik ministra policije Zeničko-dobojskog kantona i najbliži suradnik Šemsudina Mehmedovića, još jednog ratnog obavještajca i policajca iz Tešnja, koji je policijsku karijeru zamijenio političkom - kao zastupnik SDA u federalnom i Parlamentu BiH.

Bakir Alispahić je zvanično docent na Fakultetu za kriminalistiku i savjetnik u privatnoj kompaniji AC Quattro, koju je osnovao nakon što je naprasno sklonjen iz policijsko-obavještajnog miljea. Nezvanično je, pak, i pravi vlasnik Novinske agencije Patria i siva eminencija Federalne uprave policije, koju nadzire preko zamjenika direktora Ensada Kormana (Alispahićevog ratnog pratioca) i načelnika Sektora kriminalističke policije Edina Vranja.

Spekulira se, također, kako nije zanemarljiv ni Alispahićev utjecaj na MUP Kantona Sarajevo, ali je u slučaju sarajevske policije podijelio „zone odgovornosti“ sa svojim nasljednikom u AID-u Kemalom Ademovićem.

U prethodnih se pet godina Bakir Alispahić, zahvaljujući bivšem federalnom ministru energije, rudarstva i industrije Erdalu Trhulju, uspio nametnuti i kao neformalni šef namjenske industrije u Federaciji BiH.

Glavni je Alispahićev operativac u tim poslovima njegov dugogodišnji suradnik, ratni načelnik Sarajevskog sektora Službe državne bezbjednosti, a kasnije AID-a Enver Mujezinović. Mujezinović je najprije imenovan za savjetnika ministra Trhulja, da bi kasnije dobio stalni angažman, kao pomoćnik direktora Federalne direkcije za namjensku industriju.

Provodeći, nadalje, Alispahićevu kadrovsku politiku, Trhulj i Mujezinović su na funkciju direktora tvornice Pretis u Vogošći kod Sarajeva postavili bivšeg financijskog direktora u kompaniji AC Quattro Hajrudina Pezu (koji je, u međuvremenu, „otpisan“), a Mirzu Alispahića (Bakirovog sina) izabrali u Nadzorni odbor poduzeća Igman iz Konjica.

Poslije burnog razlaza s aktualnim vodstvom SDA, Bakir Alispahić je nove političke saveznike našao u redovima Demokratske fronte, među najbližim suradnicima Željka Komšića - Morrisom Powerom (Murisom Palom) i Emirom Suljagićem.

Stoga je realno očekivati kako će uz njihovu podršku Bakir Alispahić sačuvati Envera Mujezinovića na poziciji pomoćnika direktora za namjensku industriju (resorni je ministar Reuf Bajrović iz DF-a), ali i osigurati nove pozicije za svoje kadrove u predstojećoj raspodjeli funkcija u javnim poduzećima i institucijama.

Kao prvi, najizgledniji kandidat za direktora Elektroprivrede BiH tako se već spominje Erdal Trhulj, koji je Alispahiću iznimno blizak.

Premda je u svojoj službenoj biografiji taj podatak zatajio, iz kadrovskog je rasadnika AID-a ponikao i predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta BiH Šefik Džaferović. Džaferović je na dužnost tajnika AID-a imenovan početkom februara 1996., s pozicije načelnika Centra službi bezbjednosti Zenica, ali se u obavještajnoj agenciji nije dugo zadržao, do jeseni iste godine.

(Integralni tekst možete pročitati u novom broju Slobodne Bosne, koji je u prodaji od četvrtka, 7. maja.)

loading...

trenutak ...