ALEKSANDAR POPOV: „U regionu su najlošiji odnosi još od devedesetih godina“

„A, loše regionalne odnose proizvele su unutrašnje radikalizacije“

  • Regija

  • 25. Dec. 2016  25. Dec. 2016

  • 0

Za Vijesti.ba govorio je direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov.

Pročitajte dio tog razgovora...

Kako gledate na regionalne odnose u posljednjih godinu dana, posebno u ovom trokutu, Srbija, BiH, Hrvatska? Bilo je dosta disonantnih tonova i čini se da još uvijek variraju na principu toplo-hladno?

U ovom trouglu po principu - toplo hladno ti odnosi variraju još od početka normalizacije odnosa 2000. godine. Imali smo periode dobrih odnosa, to je bila neka prva polovina i deo prošle decenije, pa je onda tu bilo perioda loših reči, poboljšanja i tako dalje.

Međutim, odnosi u proteklih godinu dana zapravo nisu išli po tom principu nego su bili konstantno loši. Mislim da su bili najlošiji odnosi još od devedesetih godina.

Naime, mi smo ovde imali tri vrste kriza. Jedna su unutrašnje krize u svakoj od ovih zemalja pojedinačno, imali smo tu i izbore i radikalizaciju političkog života u Hrvatskoj. I u Srbiji i u Hrvatskoj imali smo pokrete za rehabilitaciju kvislinga od kojih se počelo praviti heroje.

U Bosni i Hercegovini su samo zaoštrene ranije razmirice, pre svega između predstavnika srpskog i bošnjačkog naroda, koje su intenzivirane referendumom. Po prvi put se na jedan oštriji način desila rasprava Zagreb - Sarajevo.

Prvo su od Milanovića došle neprimerene reči prema BiH, a posle je čitav establišment počeo da izražava nezadovoljstvo položajem hrvatskog naroda, što u podtekstu upućuje na to da bi trebalo menjati Dejtonski sporazum.

Da li je kao direktna posljedica radikalizacije u Hrvatskoj došla pomenuta rasprava na relaciji Zagreb - Sarajevo?

Unutrašnja radikalizacija u svakoj od ovih zemalja i populizam, odrazila se i na međusobne odnose a najčešće se dešava da se to upotrebljava za unutrašnje političke ciljeve, a imali smo izbore u svim zemljama.

Nevolja je što nas i iduće godine čekaju i predsednički izbori u Srbiji. Međutim, ta treća vrsta krize odnosno kriza u Evropskoj uniji i neka vrsta globalne krize se na neki način prelila u region.

Ranije smo imali jednu stabilniju situaciju u okviru EU i globalno, tako da je i region koji mora biti pod nekom vrstom nadzora, jer sve su zemlje u nekoj etapi puta ka EU, ipak skenuo u to.

Sve ovo se dešavalo mnogo intezivnije nego ranije kada smo imali krize koje su ostavljale manje duboke posledice.

Kada je konkretno reč o odnosima na relaciji Zagreb - Sarajevo, ranije smo imali situaciju da je faktički priznavano stanje u BiH i Dejtonski sporazum. Čak je bivši predsjednik Mesić upućivao poruku bosanskohercegovačkim Hrvatima da je Sarajevo njihov glavni grad a ne Zagreb.

Međutim, sada je potpuno obrnuto?

Sada imamo jednu potpuno obrnutu situaciju i mislim da ovdje na unutrašnjem planu u Bosni i Hercegovini, Dodik i Čović igraju taj dupli pas.

Kod Dodika je izraženo to licemerje. Kada je reč o statusu RS-a onda je Dejtonski sporazum sveto slovo, ali kada je reč o stvaranju „trećeg entiteta“, onda se on dobro razume sa Čovićem i pristao bi da se u tome smislu menja Ustav BiH.

To je jedna dvoličnost kao i prepirke na relaciji Dodik - Izetbegović, koje su u funkciji homogenizacije biračkog tela, a onda se posle lako nađu u nekoj kafani i dogovore nešto na račun ljudi koji sve teže i teže žive.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...