TAJNA TEKSTA KOJI BI KUSTURICA NAJRADIJE ZABORAVIO: Da li je priču o potkovanom Rasimu naručio i platio Adil Zulfikarpašić?!

Tekst o rudaru Rasimu, koji je Kusturica objavio u "Oslobođenju" u martu 1993.godine, tema je o kojoj je poznati režiser nakon rata nerado govorio

  • Mini market

  • 10. Jan. 2017  11. Jan. 2017

  • 4

Razgovarao: SANJIN PAŠIĆ

"Gotovo sam ubijeđen da je moj rođak Adil-beg Zulfikarpašić naručio od Emira Kusturice i pošteno mu platio da napiše tekst o nesretnom Rasimu, rudaru iz Lopara,  kojeg su četnici na početku rata potkovali, a koga je Kusturica, navodno, sreo na nekom  aerodromu", kaže za portal "Slobodne Bosne" jedan od članova brojne familije rahmetli Adila Zulfikarpašića, emigranta, političara, biznismena i filantropa.

Tekst o rudaru Rasimu,  koji je Kusturica objavio u "Oslobođenju" u martu 1993.godine, je tema o kojoj je poznati režiser nakon rata nerado govorio. Nije Kusturica ponosan na taj tekst. Dapače, gotovo ga se stidi. Najradije bi ga se odrekao  i prekrižio iz svog literarno-umjetničkog opusa.  Mnogi njegovi politički prijatelji i poklonici, Srbi, i dalje ne vjeruju da je Emir/Nemanja Kusturica mogao napisati takav "antisrpski" tekst, gotovo pamflet,  u kojem potresno svjedoči o stradanju bosanskih muslimana "koje (srpski zločinci) ubijaju samo zato što su muslimani".


RAT I (E)MIR


Naš sugovornik koji je u godinama rata, ali i ranije mnogo vremena proveo u Cirihu uz Adil-bega, a koji i danas živi i radi u zapadnoj Evropi, svjedoči da su Zulfikarpašić i Kusturica intenzivno komunicirali u prvim mjesecima agresije na Bosnu i Hercegovinu.

"Adil-beg je Kusturicu upoznao prije rata, kada se nakon 40 godina iz emigracije vratio u Bosnu. Pričao mi je da su se družili, iako se politički nisu slagali. Zanimljivo je da Beg nije baš volio Kusturicine filmove, njemu je najdraži bosanski film bio "Kuduz", nekoliko puta smo ga zajedno gledali u njegovoj kući. Bio mu je, kako je govorio "baš potpuno bosanski". Volio je Sidrana, njegovu pjesmu "Mora" napisanu krasopisom na najfinijem papiru, uramio je i stavio na počasno mjesto u svojoj kući, uz svoje mnogobrojne portrete koje su slikali najveći umjetnici iz bivše Juge.."

Kada je počela agresija na Bosnu i Hercegovinu, svjedoči naš sugovornik, Zulfikarpašić je bio potpuno shrvan, nesretan, poražen...

"Sjećam se kada su mu na početku rata neki rođaci iz Foče javili o masovnim pokoljima koje četnici provode nad Bošnjacima, danima nije izlazio iz kuće, samo je plakao...Vratile su mu se slike od prije pola stoljeća kada su njegovi zemljaci i rodbina na isti način, na istim mjestima bile žrtve zločina... Zvao je svoje prijatelje i poznanike širom svijeta, a imao ih je stotine, da ih informiše o zločinima u Bosni, slalo je pisma, faksove u kojima je  molio ugledne ljude  da utiču na javnost u svojim zemljama, vlade, informišu o užasima koji se ovdje dešavaju.. Desetine  preživjelih izbjeglica iz Bosne tih je mjeseci i godina prošlo kroz Begovu kuću, smještao ih je, hranio, davao pare.." , sjeća se tog tragičnog perioda naš sugovornik.

"Više puta sam u tom periodu boravio u Ženevi kod  Adil-bega i njegove supruge, pokojne Tanje. Često je razgovarao telefonom sa Kusturicom, nisam siguran da su se viđali. Ti su razgovori, koliko sam mogao ocijeniti, bili vrlo prijateljski, razmjenjivali su informacije o tome šta se dešava u Bosni, Sarajevu. Adil-Beg je pokrenuo sve svoje veze da se sretne sa tadašnjim srpskim liderima Slobodanom Miloševićem i Dobricom Ćosićem. Zvao je mnoge poznanike u Beogradu zbog toga, recimo profesora Kostu Čavoškog koji je prije rata često boravio u Ženevi kod njega. Mislim da mu je Beg dao finih para u to vrijeme, a nakon rata Čavoški brani pokolje Karadžića i Mladića. Davao je Adil-beg para mnogima, ne samo njemu. Dolazili su tada brojni komunistički disidenti, novinari...  kod Adil-bega, bio je i Franjo Tuđman, Bakir Izetbegović je radio u Bošnjačkom Institutu u Cirihu kad je Alija bio u zatvoru..."

 

KUSTURICA, ZULFIKARPAŠIĆ, ĆOSIĆ


Kusturica je, kaže naš sugovornik, pomogao Zulfikarpašiću da se u Ženevi sretne sa Dobricom Ćosićem, tadašnjim predsjednikom SR Jugoslavije.

"Bio sam kod njega kući kad ga je nazvao Ćosićev savjetnik, mislim da se zvao Slobodan Stojanović, i zakazao mu susret sa Ćosićem. Beg mi je rekao da je to "završio Emir". Bilo je to u ljeto 1992.godine i Adl-beg je tada tokom mirovnih pregovora na kojem su bili svi političari  iz BiH i Srbije napisao zajedničku izjavu sa Ćosićem o prekidu rata i početku dijaloga Bošnjaka i Srba, od čega, poznato vam je nije bilo ništa..."

Naš sugovornik kaže da je Zulfikarpašić dosta vremena tokom rata proveo i u svom stanu u Ljubljani gdje je živjela njihova rodica Jasna Bešlagić. Tu su se, kaže,  okupljali opozicioni poltičari iz BiH, novinari, intelektualci izbjegli iz BiH.

"Nije tajna da je Adil-beg bio protiv politike Alije Izetbegovića i SDA i da je organizovao i finansirao lidere opozicije, Nijaza Durakovića, Mirka Pejanovića, Rasima Kadića, Tunju Filipovića... Iz Ljubljane mi je Adil-beg, negdje početkom 93. poslao telefaksom Kusturicin tekst o potkovanom Bošnjaku iz Lopara, Rasimu. Tekst još nije bio objavljen u "Oslobođenju" koje se štampalo u Ljubljani. Znam da je i njima Adil-beg pomagao finansijski, Kemalu Kurspahiću i drugim, a slao je neke pare i novinarima u Sarajevu, valjda su ih dobili..."

Naš sugovornik nastavlja: "Pitao sam ga je li Kusturicin tekst negdje već objavljen, a Adil mi je odgovorio da nije, ali da će biti uskoro i da je Emiru lično čestitao na tekstu . Bio je sav uzbuđen od sreće što je Kusturica, kao svjetski poznat umjetnik iz Bosne napisao takav tekst. "Vrijedi mu tekst para", govorio je ushićeno, gotovo dječački, iz čega sam zaključio, poznavajući koliko je rahmetli Adil-beg bio široke ruke, da je na neki način nagradio Kusturicu, a ne isključujem ni varijantu da ga je i naručio.

Nakon više od dvadeset godina, danas, kad vidim kakve je sve grozne stvari spreman napraviti za pare koje dobija od Dodika, sve više vjerujem da mu je i jedina plemenita stvar koju je uradio za Bosnu i Bošnjake, taj tekst, bila masno plaćena. Da ga je Adil-beg, što bi mi u Bosni rekli "fino zakitio lovom. Ali neka je, halal mu bilo!", završava naš sugovornik.

Objašnjava nam da želi ostati anoniman zbog poslova kojima se godinama bavi, pored ostalog i u Srbiji i Republici Srpskoj, gdje je uticaj Emira Kusturice na političare "ogroman i presudan".

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 4

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...