ZAŠTO SE NEKONTROLIRANO DEBLJAMO: Ovo su činjenice koje ukazuju na najveći problem ljudskog tijela kroz povijest

Pregled znanstvenih studija nesumnjivo pokazuje upravo to da izgladnjujuće dijete (dijete sa reduciranim unosom kalorija) u skoro svim slučajevima dovode do mršavljenja, ali nakon toga i do povratka na početnu težinu

  • Zdravlje

  • 02. Feb. 2017  02. Feb. 2017

  • 0

Često i na veću težinu, sa manjom mišićnom masom nego ranije, što se obično naziva ”jo-jo efekat”. Vjerujemo li znanstvenom istraživanju, možemo od izgladnjujućih dijeta očekivati ovaj rezultat – mršavljenje dok se čovjek ne izmori od gladi i patnje, nakon čega slijedi povratak na stari način prehrane s povratkom izgubljenih kilograma.

 

Neki su iz ovog fijaska izvukli drastične zaključke te preporučuju operacije smanjenja želuca u cilju mršavljenja (vrlo učestalo u Americi i Švedskoj), nakon čega je čovjek vječno prisiljen jesti malene porcije hrane. Ali zar je ovo zaista neophodno? Kako to da su ljudi ranije bili mršavi i zdravi, prije nego li su uopće postojali eksperti za mršavljenje i kirurzi koji ljudima smanjuju želuce kirurškim nožem?

 

Što je uopće to što neke ljude tjera da jedu previše ili prečesto? Slatkiši, čokolade, kolači i druge grickalice između obroka i kasno navečer – zašto nekima trebaju, a drugima uopće ne? Kako to da i kad zapravo nismo gladni često osjećamo želju za jelom, najčesće želju za slatkim?

 

U svoj toj priči o “kalorijama unutra” i “kalorijama van”, zaboravljamo da hormoni imaju veliki utjecaj na promjenu tjelesne težine. Poznato je, na primjer, da nedostatak hormona štitnjače (usporeni metabolizam, hipotireoza) može dovesti do povećanja tjelesne težine za određeni broj kilograma, dok višak istog hormona (ubrzani metabolizam, hipertireoza) može dovesti do mršavljenja.

 

Da li bi netko optužio osobu koja se udebljala 5 kilograma zbog nedostatka hormona štitnjače za lijenost i pohlepu, i tvrdio da se osoba trebala više kontrolirati te ne jesti, kad je ista bila gladna? Vjerojatno ne. Umjesto toga bi se osobi dale tablete hormona štitnjače što bi moglo dovesti do postepenog smanjenja prekomjerne tjelesne težine.

 

Ista stvar vrijedi i za hormon kortizon koji se ponekad daje u visokim dozama protiv određenih bolesti i čija je vrlo učestala posljedica debljanje, nerijetko 10 kilograma ili više. Da li biste rekli da su se ove osobe udebljale zbog toga što su iznenada počele jesti više i kretati se manje? Ne, iako je došlo i do toga, to ipak nije bio razlog debljanja. Razlog leži u hormonalnom poremećaju sa visokim nivoima kortizona u tijelu. Žene koje upotrebljavaju kontracepcijske pilule često dobiju na težini, ponekad znatno. Razlog je efekat hormona žutog tijela. Dakle, još jedan hormonalni uzrok debljanja.

 

Spomenuti poremećaji hormona štitnjače, kortizona ili hormona žutog tijela su, međutim, faktor debljanja samo kod manjeg dijela onih koji pate od prekomjerne tjelesne težine. Ovo dakle ne može biti objašnjenje za današnju sve učestaliju debljinu. U našem tijelu postoji jedan drugi hormon za kojeg se s velikom sigurnošću moze reći da je uzrok debljanja u najčešćem broju slučajeva. Ovaj hormon određuje što se u našem tijelu događa sa hranjivim tvarima, šećerom i masnoćom.

 

Kad jedemo namirnice bogate ugljikohidratima (šećerom ili škrobom), kao npr. krumpir, rižu, kruh, tjesteninu, peciva i bilo što napravljeno od brašna, oni se razgrađuju na osnovne molekule šećera, glukozu koja se brzo absorbira u krvotok. Tako se brzo podiže razina šećera u krvi i odmah se, zatim, iz gušterače izlučuje hormon inzulin koji uklanja šećer iz krvi, tako da jedan mali dio šalje u mišiće i jetru kao gorivo tijelu slijedećih nekoliko sati, a ostatak šećera se pretvara u masnoće te pohranjuje u masnim stanicama kao rezerva energije ”za kasnije”.

 

Kako inzulin brzo isprazni krvotok od glukoze, šećer je u krvi nekoliko sati iza jela još niži nego što je bio prije jela. Tijelo tada ”misli” da mu nestaje energije, a inzulin je u krvotoku još visok, što sprječava iskorištavanje spremljene masnoće za energiju. Upravo ovdje nastupa problem, dokle god je inzulin prisutan u krvotoku, ne može doći do sagorijevanja masnoće za energiju, jer ovaj hormon jednostavno ”zaključava” masnoću unutar masnih stanica. Rezultat je glad i potreba za hranom bogatom ugljikohidratima koja daje brzu energiju.

 

Jedemo li ponovno ugljikohidrate, tijelo iznova sprema energiju kao masne naslage, u isto vrijeme dok je inzulin u krvi visok.

 

Teški nedostatak ovog hormona, do kojeg dolazi uslijed bolesti poznate kao dijabetes tip 1 (mladenački dijabetes), dovodi do toga da se zalihe masti skoro potpuno isprazne. Tijelo tada ne može proizvoditi inzulin, a rezultat čega je naglo smanjenje tjelesne težine, bez obzira kolika količina hrane se unosi u ogranizam. Suprotno tome, davanje injekcije ovog hormona zdravim osobama, dovodi skoro bez greške do povećanja tjelesne težine tj. masnih rezervi. Pokazalo se, također, da deblje osobe imaju visoku razinu ovog hormona u krvotoku za razliku od mršavih osoba kod kojih je taj nivo nizak.

 

Drugim riječima – visoke količine inzulina u krvi dovode do debljanja tj. nakupljanja masnih naslaga. Naprotiv, odsustvo inzulina omogućuje sagorijevanje masnoće, kako one iz hrane koju jedemo tako i one iz naših masnih zaliha, što dovodi do mršavljenja. Odsustvo inzulina omogućuje masnim stanicama da polako otpuštaju svoj sadržaj masnoće u krvotok gdje se masnoća pretvara u energiju potrebnu tijelu za normalan rad.

 

Dobra vijest je da čovjek sam može utjecati na količinu inzulina u krvi. To je, dapače, relativno lako, pomoću izbora hrane koja se unosi u organizam. Visok sadržaj šećera ili drugih ugljikohidrata u hrani dovodi do brzog podizanja količine inzulina. Masnoća i proteini ne dovode do iste stimulacije ovog hormona.

 

Upravo ovo je razlog zbog kojeg prehrana sa dovoljno niskom količinom ugljikohidrata kod osoba prekomjerne tjelesne težine, gotovo bez greške, dovodi do mršavljenja. Kako čovjek slobodno može jesti ostalo, osim ugljikohidrata, kod ovakvog mršavljenja nema ni gladi.

 

(Dijeta/SB)

 

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...