REFIK HODŽIĆ ZA BHRT: "Čak i da postoje novi dokazi protiv Srbije, Haški sud to neće prihvatiti iz proceduralnih razloga"

Iako bi u osnovi trebalo da bude isključivo pravno pitanje, revizija tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije već danima je prioritetno političko pitanje, a dokaz za to je i pokušaj blokade rada državnog parlamenta, koji se direktno povezuje s revizijom...

  • Politika

  • 17. Feb. 2017  17. Feb. 2017

  • 4

Različite reakcije, upozorenja, pa i prikrivene prijetnje kako bi eventualna revizija dovela do ozbiljne nestabilnosti u regionu, grunula je u drugi plan najvažnije pitanje - ima li Bosna i Hercegovina nove dokaze o ulozi Srbije u ratu u Bosni i Hercegovini i ima li pravne stručnjake koji bi bili u stanju da podnesu zahtjev za reviziju i vode taj proces.

 

O tome je novinar Amir Sužanj razgovarao s nekadašnjim portparolom Haškog tribunala, a danas direktorom komunikacija Međunarodnog centra za tranzicijsku pravdu sa sjedištem u New Yorku Refikom Hodžićem.

 

POLITIČKI RAZLOZI

 

Sužanj: Ima li Bosna i Hercegovina nove dokaze, dovoljno relevantne za kredibilnu reviziju procesa?

 

Hodžić: Dokazi koji bi mogli da budu relevantni se odnose isključivo na to da li postoji nešto novo o tome šta je Srbija radila u Bosni i Hercegovini kada se odvijao genocid u Srebrenici.

 

Refik Hodžić (Foto: N1)

 

Teoretski da, tu bi mogli postojati neki dokazi, kao što su, recimo, veza između Miloševića i Karadžića i Mladića u tom vremenu, neredigovani transkripti Vrhovnog savjeta odbrane Jugoslavije iz tog vremena ili nešto o ulozi Momčila Perišića.

 

Međutim, svi ti dokazi pojedinačno ne mogu da stoje u odnosu na to šta je, u stvari, potrebno za reviziju predmeta iz različitih razloga.

 

Sud je u svojoj presudi već rekao da ga ne interesuju ti neredigovani transkripti, tako da bi oni sami bili odbačeni.

 

Momčilo Perišić je, nažalost, oslobođen bilo kakve odgovornosti za ono što se događalo u Srebrenici, dok, što se Miloševića tiče, presuda Radovanu Karadžiću donosi jedan potpuno nov i vrlo upitan moment, a to je da Milošević sam nije imao nikakvog uvida u ono što se događa, čak da je pokušavao da nađe nekakva mirovna rješenja za čitavu situaciju.

 

Tako da, što se merituma tiče, takvi novi dokazi skoro da je nemoguće da postoje. Iako ne želim da tvrdim da ne postoji ni teoretska šansa jer postoji možda nešto za što ja ne znam da može da postoji.

 

Ali, čak i da postoje takvi novi dokazi, mi smo u situaciji u kojoj skoro pa da nema šanse da proceduralno sud to prihvati s obzirom na odredbe člana 61. Statuta, koji vrlo izričito kaže da bilo kakvi novi dokazi koji bi bili odlučujuće prirode po reviziju moraju da budu podneseni 6 mjeseci od saznanja o njihovom postojanju.

 

Bilo bi apsolutno nevjerovatno da se čitavih 10 godina nije znalo za takve dokaze, a da su oni otkriveni sad, nekoliko dana prije podnošenja zahtjeva za reviziju.

 

BRDO DOKAZA O ULOZI SRBIJE

 

Sužanj: Ima li u političkom i pravnom krugu, koji treba da donese odluku, stručnjaka spremnih da pravilno procijene izglede i rizike, preuzmu odgovornost i predlože odluku takve političke i historijske težine?

 

Hodžić: Smatram da se ovim predmetom bavi na jedan vrlo neodgovoran, populistički i, prije svega, način koji se koristi za politički profit, a, u stvari, nema nikakve veze sa tim proklamiranim namjerama da se dođe do neke velike istine i pravde itd.

 

Tribunal u Haagu je već sakupio ogromno brdo dokaza o ulozi Srbije u genocidu ili agresiji u Bosni i Hercegovini. Ti dokazi ne mogu biti dovedeni u pitanje.

 

Ne treba mi da se bavimo predmetom pred Međunarodnim sudom pravde kao nekakvim izvorom apsolutne istine o onome što se dogodilo.

 

Mi već imamo dovoljno elemenata da se u direktnim bilateralnim odnosima između Bosne i Hercegovine i Srbije postave određena pitanja koja su pitanja obaveze Srbije zbog onoga što je uradila u Bosni i Hercegovini.

 

To je ono na čemu Bosna i Hercegovina treba i može da insistira, na osnovu već postojećih dokaza koje je Tribunal prikupio, a ne da se ovakvim neozbiljnim, neodgovornim pristupom ne samo daje Srbiji alibi za kontinuirano negiranje njene uloge u Bosni i Hercegovini, nego ponovo iznova traumatiziraju, ponižavaju žrtve njenih zločina od ljudi koji se predstavljaju kao zaštitnici tih istih žrtava.  

 

Sužanj: U vrijeme prvog suđenja Bosna i Hercegovina imala je podršku međunarodnih institucija, a danas sa svih strana stižu poruke i upozorenja međunarodnih zvaničnika članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakiru Izetbegoviću da ne pokreće reviziju tužbe. Zašto je došlo do te dramatične promjene raspoloženja u međunarodnim krugovima i šta znači takva njihova poruka?

 

Hodžić: Mislim da to nije dramatična promjena, da je to nešto što traje već godinama.

 

Jednostavno, mi moramo da shvatimo da je svijet umoran od insistiranja na samo jednom izvoru legitimiteta i temelja bošnjačke politike u Bosni i Hercegovini. A to je - vidite šta ste dozovolili da nam se desi i sada ispunite naše uslove.

 

Mislim da je vrlo važno razlučuti između podrške međunarodne zajednice žrtvama, istini, onome što se dogodilo i podršci jednoj takvoj politici koja nije utemeljena ni na kakvom stvarnom, iskrenom pokušaju da se prošlošću bavi na jedan konstruktivan način tako da se dođe do istine, da se dođe do pravde za žrtve i da se krene naprijed u budućnost koja neće biti opterećena tom prošlošću.  

 

 

(PR BHRT)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Komentari - Ukupno 4

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...