ČLAN PRAVNOG TIMA BIH, DŽEVAD MAHMUTOVIĆ, ZA "SB": „Britanca Geoffreyja Nicea nismo angažirali jer je za neuvjerljive dokaze tražio basnoslovan honorar“!

Dževad Mahmutović, profesor na Pravnom fakultetu Tuzlanskog univerziteta, savjetnik bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, i jedan od najaktivnijih članova bh. tima koji je pripremao aplikaciju za reviziju presude Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije, u razgovoru za „Slobodnu Bosnu“ govori o ključnim nedoumicama, sumnjama i dilemama vezanim za reviziju koje su se posljednjih sedmica pojavile u bh javnosti.

  • Društvo

  • 18. Mar. 2017  18. Mar. 2017

 Diplomirao je kriminalistiku, a odluku da se temeljito posveti istraživanju ratnih zločina donio je još 2005.

 

 „Shvatio sam da o stradanju mojih najbližih članova porodice i srodnika,  govore i pišu neki drugi ljudi, iz drugih krajeva – i osjetio se posramljenim. Upisao sam magisterij u Sarajevu, nakon kojeg sam doktorirao pravne nauke u Tuzli. Tema doktorata bila je Ratni zločini u Bosni i Hercegovini – kažnjavanje i reparacija, a za razliku od brojnih majstora resavske škole, osim istraživanja literature vršio sam i empirijsko istraživanje, koje je obuhvatilo sve osuđenike za ratne zločine koji su u tom trenutku izdržavali kaznu u BiH, i brojne žrtve“.

 

Profesor Mahmutović bio je od prvog dana uključen u rad pravnog tima koji je pripremao aplikaciju i nesumnjivo zna najvažnije pojedinosti vezane za angažman ekspertnog tima, prikupljanje građe i izradu teksta kao i pojednosti vezane za pravno-formalne aspekte predaje aplikacije Međunarodnom sudu.

 

 

Gospodine Mahmutiviću, u javnosti su se čule zamjerke da ste zakasnili s aplikacijom, da ste trebali reagirati ranije. Kako odgovarate na ove primjedbe?

 

-Od trenutka presude 2007. računalo se s mogućnošću revizije. Agent Sakib Softić sve to vrijeme se angažirao oko prikupljanja dokaza i činjenica vezanih za proces. Također je ostao u kontaktu s kabinetima članova Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda – ranije sa Harisom Silajdžićem, a potom Bakirom Izetbegovićem u oba mandata. O tome postoje i pisani tragovi. U kabinetu je uvijek najmanje jedan član bio zadužen da održava komunikaciju s njim i prati razvoj događaja. I bošnjački oficir za vezu s Haškim tribunalom Amir Ahmić bio je angažiran i kontinuirano je pratio rad Međunarodnog suda pravde i dokaze koji su se pojavljivali. Ja  sam u kabinetu angažiran 2015. i od prvog dana bio sam zadužen i za ovaj predmet.

 

Niste dakle krenuli u akciju prekasno?

 

-Dapače, krenuli smo blagovremeno, s tim da smo početkom 2016. intenzivirali rad na reviziji. To je koincidiralo sa dva presudna i važna procesa pred Haškim tribunalom. Odlučeno je da se promijeni pristup, uz savjet međunarodnih eksperata – umjesto jednog pojedinačnog dokaza, ponuđen je akumulirani kompleks novih činjenica koje su crpljene iz žalbe Tužilaštva MKSJ na presudu Radovanu Karadžiću, i iz završnih riječi sa suđenja generalu Ratku Mladiću. General Mladić kao najodgovorniji za genocid, pri tom direktno vezan za Beograd, bio je okosnica ove strategije. Morali smo čekati na materijale sa ova dva najvažnija suđenja. Čim su ovi materijali objelodanjeni, otpočeli smo izradu finalnog teksta aplikacije. Kritičari pokušavaju uvjeriti javnost da smo „propustili priliku“, a istina je da smo zaista učinili sve što je bilo moguće da priliku stvorimo.

 

 

Kada je formiran pravni bh. tim, a kada tim međunarodnih eksperata, i po kom kriteriju ste birali međunarodne eksperte?

 

-Domaći tim je okupio agent Softić u maju prošle godine, uz pomoć i podršku Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, u njemu je bio bivši agent doktor Kasim Trnka i prekaljeni pravnici, poput Asima Crnalića i Vasvije Vidović, i ljudi iz Instituta koji su decenijama posvećeni prikupljanju činjenica i dokaza o zločinima.

Što se međunarodnih eksperata tiče, prvenstveno zbog geografske raspršenosti, konsultacije su tekle nešto drukčije. Idejni otac novog pristupa dr. David Scheffer je osmislio koncept i krenuo u razradu u proljeće prošle godine. Onda su se uključile kolege koji su učestvovali u izvornom postupku. Phon Van den Biesen, Alain Pellet i Paolo Palchetti su, prije svega, bili upoznati sa slučajem i to detaljno – a još pri izvornom angažmanu odabrani su zbog ugleda, stručnosti i spremnosti da daju maksimalan doprinos. U fazi finalizacije, to su i učinili, i mislim da je aplikacija bila najbolja moguća.

 

 Kakva je stvarna uloga britanskog pravnika Geoffrey Nicea? Je li vam nudio svoje usluge i ako jeste zašto ga niste uvrstili u pravni tim?

 

-Nice je samoinicijativno članu Predsjedništva Bakiru Izetbegoviću ponudio svoje usluge: ponudio je da će sastaviti aplikaciju, i tvrdio da posjeduje relevantne dokaze.

 

 Međutim, u razgovorima je bio manje uvjerljiv. Baratao je opštim formulacijama, i u nekoliko susreta tokom 2015. godine, pokušao kao „dokazni materijal“ prikazati odavno poznate dokumente, dostupne još u vrijeme izvornog postupka.

 

Jste li Vi razgovarli s Niceom?

 

Da, u nekoliko navrata. Početkom decembra 2015. godine na poziv  Nice i gospođe Tromp otputovao sam u Hag jer mi je rečeno da će mi predočiti odlučne dokaze koji koji će nam poslužiti za reviziju. Na moju žalost i razočarenje takve dokaze nisam vidio, a ono što mi je pokazivano bili su već od ranije poznati dokumenti. I pri tome je tražio basnioslovni honorar za svoj angažman.

 

Koliko je honorar tražio?

 

Jako puno, pogotovo za naše prilike. Tražio je milion eura, odnosno dva miliona KM!

 

Kako objašnjavate izjave  Geoffrey Nicea pred podnošenje aplikacije. Činilo se da „navija“ protiv aplikacije?

 

Sve izjave i akcije Geoffreyja Nicea koje su uslijedile očigledno su motivirane time što nije realizirao svoje poslovne nakane.

 

 

Čule su se i primjedbe da ste sakrili od javnosti pismo koje je registar Haškog suda poslao agentu Softiću?

 

-Primjedbu imamo i u širem smislu, da cijeli proces nije vođen javno i transparentno. Te primjedbe su neutemeljene – javnost je znala za proces. Rad tima koji je održao tokom pola godine 10 sastanaka bio je diskretan, zbog osjetljivosti postupka i predmeta, ali sve je valjano dokumentirano. Isto tako, u javnosti je bilo poznato i da član Predsjedništva Mladen Ivanić osporava legitimitet našeg agenta Sakiba Softića. Međutim, taj legitimitet ne temelji se na pismu registrara, već na Odluci Predsjedništva Bosne i Hercegovine o imenovanju iz 2002. Ta odluka do današnjeg dana nije pravovaljano osporena niti povučena. I domaći i međunarodni eksperti bili su upoznati s pismom Registrara, i složili se da nije utemeljeno u Statutu, Pravilima i ranijoj praksi Međunarodnog suda pravde.

 

 

Da li je bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović mogao predati aplikaciju, kako su neki sugerirali?

 

Teoretski da, ali praktično ne. Mogućnost je bila teoretska, i znali smo za nju, te smo je i razmotrili. Prema Statutu i Pravilima Međunarodnog suda pravde Aplikaciju može podnijeti agent države koja je podnosi, ili diplomatski predstavnik te zemlje u Holandiji ili neko drugo valjano ovlašteno lice. Međutim, član Predsjedništva nije ovlašteno lice. Tako da je Izetbegovića moralo ovlastiti Predsjedništvo BiH. Valjda je svima jasno da je odluku takve vrste u okolnostima koje vladaju bilo nemoguće donijeti.

 

Sigurno bi se donošenju takve odluke protivio srpski član Predsjedništva, a ako ona ne bi bila donesena konsenzusom, onda bi od strane Narodne skupštine RS bila osporena na Ustavom BiH propisan način. Postupanje hrvatskog člana Predsjedništva u vezi sa pitanjem revizije pokazuje da bi i on vjerovatno bio protiv donošenja odluke preglasavanjem.

 

Slična situacija bi se ponovila i kada je u pitanju podnošenje aplikacije od strane bosanskohercegovačke ambasadorice u Holandiji. I njoj bi bila potrebna odluka Predsjedništva BiH, koju bi bilo potrebno donijeti uz prethodno opisane procedure i teškoće. Dakle, učinili smo jedino što smo mogli i aplikaciju je podnio ovlašteni agent BiH pred Međunarodnim sudom pravde. Sve drugo bi bilo bi kršenje važećih bosanskohercegovačkih propisa.

 

 

 Sada, nakon što se ova epizoda okončala, da li biste, s ovom pameću, nešto promijenili ili biste ponovo uradili isto?

 

Učinili smo sve što smo mogli.  Okupili smo najbolji pravni tim, prikupili smo važne dokaze, napisali smo uvjerljivu aplikaciju. Međutim, zaustavljeni smo proceduralnim preprekama.  Zbog toga bih, znajući sve što znam, spremno ponovio svaki korak. Primijetit ćete da i ostali članovi tima razmišljaju identično.

 

 

 Kako ocjenjujete ovu lavinu napada koja se sručila na vas iz RS-a, ali i dijela bošnjačke javnosti pod utjecajem SBB-a i Dnevnog avaza?

 

Radio sam u skladu sa svojom savjesti, u okvirima zakona države kojoj služim, i zahvalan sam Bogu što sam dobio priliku da to činim na ovakvom položaju, uz čovjeka kakav je gospodin Izetbegović.

Očekivali smo napade i osporavanja iz RS-a. Utoliko više bole napadi i osporavanja među Bošnjacima, u čije ime smo sve ovo radili. Mnogi su jedva dočekali priliku da udare na nas koji smo pokušali u vrlo nepovoljnim okolnostima, u ime istine i pravde, pokrenuti reviziju. Oni namjerno gube iz vida činjenicu da u državi u kojoj živimo jednako pravo odluke i veta imaju i Mladen Ivanić koji se aktivno suprotstavio procesu revizije, i Dragan Čović koji se cinično distancirao kao da Hrvata ni njihovog stradanja na teritoriji entiteta RS nije ni bilo.

 

trenutak ...