PRLIĆ: "Nikad nismo bili za podjelu BiH, moji vojnici ginuli su oko Srebrenice"

- Vijeće je propustilo uzeti u obzir na stotine citata iz transkripata hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. On je podupirao nezavisnost BiH, protivio se podjeli BiH, pripojenju Hercegovine Hrvatskoj što mu nudi Alija Izetbegović. Vijeće je zanemarilo i na hiljade dokumenata u kojima se vidi da je Tuđman nudio pomoć Muslimanima - kazao je Prlić.

  • Hronika

  • 20. Mar. 2017  20. Mar. 2017

  • 8

 

Pred Žalbenim vijećem Haškog tribunala danas je počela sedmodnevna rasprava o žalbama na prvostepenu presudu kojom su na 111 godina osuđena šestorica zvaničnika takozvane Herceg-Bosne.

 

Sa ovim procesom obnavlja se i pitanje ostaje li hipoteka odgovornosti i na zvaničnicima Republike Hrvatske, te otvara li drugostepena presuda vrata novoj tužbi BiH u ovom slučaju protiv Hrvatske.

 

Odbrana je najavila pobijanje udruženog zločinačkog poduhvata, pogotovo u dijelu koji se odnosi na učešće dužnosnika Republike Hrvatske u udruženom zločinačkog poduhvatu i okupaciji.

 

Pred Žalbenim vijećem prvi je govorio Jadranko Prlić, lider takozvane Herceg-Bosne koji je predočio šta je sve to Haški tribunal propustio da utvrdi, s ciljem da negira udruženi zločinački poduhvat i secesionističke namjere tadašnje takozvane Herceg-Bosne.

 

- Pročitao sam čitav transkript suđenja i sve dokazne materijale. Pretresno vijeće nije uzelo u obzir sve dokaze. Da jeste, u potpunosti bi me oslobodilo. Pažljivo pročitajte sve dokaze i uzmite u obzir sve dokaze. Na više od 1.000 stranica i 9.000 fusnota pokazuje da su ciljevi Herceg Bosne bili ispravni. To će uskoro izaći kao knjiga u izdanju Akademije nauka i umjetnosti BiH - kazao je Prlić. 

 

Prlić je zatražio da se prikaže karta BiH na kojoj se vidi da su predstavnici većina općina 1993. godine tražili udruživanje u Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu. Tužilac Daglas Stringer se tome usprotivio. Međutim, sudija je to dozvolio.

 

- Vijeće je propustilo uzeti u obzir na stotine citata iz transkripata hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. On je podupirao nezavisnost BiH, protivio se podjeli BiH, pripojenju Hercegovine Hrvatskoj što mu nudi Alija Izetbegović. Vijeće je zanemarilo i na hiljade dokumenata u kojima se vidi da je Tuđman nudio pomoć Muslimanima - kazao je Prlić.

 

On je naveo da u Herceg Bosni bilo 46 općina i da je on odgovarao predsjednicima tih općina koji su činili skupštinu. Dodao je da je u ime svih tih općina predsjednici Mate Boban i kasnije Zubak pregovarali su o ujedinjenju, a ne podjeli BiH, od Vance - Owenovog plana do Dejtona. On je naveo da je Herceg Bosna nastala radi odbrane u vrijeme raspada Jugoslavije. 

 

-Srpski napadi na Hrvatsku i na kraju na BiH pokazali su da je srpski cilj bilo stvaranje velike Srbije i pripojenje cijele BiH. Napade na Hrvatsku vlada u Sarajevu nije mogla spriječiti što je priznao i Izetbegović. Da je raspravno vijeće pravilno razmotrilo dokaze zaključilo bi da vlada u BiH nije bila spramna za odbranu - kazao je Prlić. 

 

Naveo je da je politički karakter osnivanja HZ HB bilo stranačko organiziranje i da je raspravno vijeće zanemarilo da je HDZ BiH u svim programskim dokumentima bio za nezavisnost i cjelovitost BiH. 

 

- Predsjedništvo BiH u kojem su bili i naši predstavnici je 20. 12. 1991. uputilo zahtjev za priznanjem BiH. Na osnovu Kutlijerovog plana, koji je prihvaćen, definirani su konstitutivni, ravnopravni narodi - naveo je Prlić i dodao da je Raspravno vijeće propustilo primijetiti da do početka rata i formiranja vojske HVO-a, HZ HB nije bio aktivan. Izetbegović bez Hrvata formira prvo TO, potom ARBiH. Jedinice nisu formirane gdje je djelovao HVO. Vijeće je propustilo uzeti u obzir kolaps vlasti u BiH, zbog čega je formirana HZ HB. Općinama i okruzima je prepušteno da uvode poreze i carine. Općine u tom razdoblju postaju države - kazao je Prlić.

 

Optuženi je naveo da je Vijeće propustilo sagledati da su muslimani odbili sudjelovati u vlasti u Mostaru u omjeru 50:50 posto, a na nivou BiH u omjerima po 35 posto. Naveo je i da je ogroman broj odluka o imenovanju muslimana u HZHB. 

 

- U junu 1993. u brigadama HVO-a na području Hercegovine bilo je oko 30 posto muslimana - ustvrdio je Prlić. On je naveo da je HVO bio definiran kao privremeno tijelo i da je to naznačeno u svakom aktu i da nigdje nije impliciran državni karakter, i da je to tako trebalo biti do formiranja stalnog zajedničkog tijela. Tvrdi i da Vijeće nije uzelo u obzir dokaze da je HVO bila zajednica općina. 

 

- Tu privremenu izvršnu vlast izabrali su predsjednici skupština općina i time joj osigurali legitimitet. Sve mjere su bile privremene i poštovale su zakone Republike BiH. U svim aktima je navedena i Republika BiH iznad naziva HZ HB ili HRHB - kazao je Prlić. On je naveo i da je sve akte koje je usvajala ta vlast dostavljala Vladi RBiH. 

 

Odlukom vlade iz novembra 1992. objavljeno je ovlaštenje meni kao predsjedniku HZHB i ja sam tako djelovao.

 

- Vijeće je zanemarilo da je HZHB nakon više od stotinu godina uspostavilo granicu i to na dijelu gdje je gotovo 100 posto hrvatski narod. Nije uzelo u obzir da HZHB ili HRHB nisu nikad bile države niti su imale granice. U svim dokumentima se ističe da je riječ o "području", a ne "teritoriji" koja bi implicirala državni karakter. Nije se uvodilo državljanstvo HRHB i svi smo bili državljani BiH. HRHB nikad nije tražila međunarodno priznanje - naveo je Prlić.

 

On je naveo da je bio samo jedan od 20 onih u Predsjedništvu koji su donosili odluke, iako ih je potpisivao kao predsjednik HRHB i pri tome naveo brojne dokumente iz kojih se to vidi.

 

- Vijeće samo priznaje da nisam bio u lancu komandovanja. Oružane snage su finansirale općine. HVO HZHB nije dobijao sigurnosne informacije. Sigurnosnu službu su finansirale općine. Niti jedna odluka, plan odbrane za HVO HZHB nije donesen. Niti jedna odluka nema nikakve oznake povjerljivosti, a sve se to događalo u ratu - kazao je Prlić.

 

Optuženi je naveo i da je Vijeće propustilo primijetiti da je 20. januara 1993. godine, prema dokumentima i HVO-a i ARBiH, trebala biti formirana zajednička komanda. 

 

- Boban i Izetbegović su to trebali realizirati u roku od dvije sedmice u skladu sa Owenovim planom, a to je potvrdio i Owen - kazao je Prlić. 

 

Dodao je da je Vijeće propustilo uzeti u obzir da ARBiH izdaje 15. aprila komandu i napada na više lokacija snage HVO-a i da su 24. aprila Boban i Izetbegović donijeli zajedničku izjavu o formiranju zajedničke komande ARBiH i HVO-a. Da je Vijeće pravilno uzela u obzir dokaze vidjelo bi da je odluke o provođenju Owenovog plana usvojila i muslimanska strana - kazao je Prlić. 

 

Ocijenio je da je "muslimanska strana bila nespremna za primjenu jer je procjenjivala da može dobiti više i da je vodila dvostruku politiku". 

 

- ARBiH izdala je napad u svim općinama u hrvatskim provincijama. Kod nas takvih odluka nema. Odluka ARBiH je donesena u Žepču, Prozoru, Mostaru, Stocu, Varešu... - tvrdi Prlić koji je dodao da je Vijeće zanemarilo protjerivanje Hrvata iz tih općina. Tvrdi i da se na sjednicama HVO-a i HZHB, čiji je bio predsjednik, nigdje nije nikad spomenula "banovina" i da nikakva legislativa nije donošena suprotno propisima Ženevske konvencije i da su sve izjave bile protiv izmiještanja ljudi te zatvaranju svih zatočeničkih centara te da se pozivalo na procesuiranje svakog kriminala te da je uspostavljana i sudska vlast koja se time bavila. Ta sudska vlast se kasnije, prema njegovim riječima, integrirala u pravosuđe Federacije BiH.

 

- Vijeće nije uzelo u obzir razliku između zatvora i zatvoreničkih centara nad kojima HVO HZHB nije imalo nikakvu nadležnost. zatočenički centri bili su rezervirani za ratne zatvorenike. Mi smo jednim zaključkom utvrdili da nad tim nemamo nikakvu odgovornost - tvrdi Prlić navodeći nekoliko dokumenata. 

 

Naveo je i da su Hrvati pristajali na sve planove i da je u svim navedena cjelovitost BiH. Tvrdi i da je službena politika bila da svi ostaju na svojim ognjištima te da se sve nepokretnosti moraju vratiti vlasnicima. Naveo je i apel Katoličke crkve da se Hrvati iz Vareša evakuiraju, a da to Vijeće nije uzelo u obzir. 

 

- U pitanju je interni sukob dviju komponenti istih oružanih snaga koje imaju ista prava i kojima je vrhovni komandant bio Izetbegović. Vijeće ne primjećuje da sam u prvoj polovici 1994. postao i ministar odbrane tih zajedničkih oružanih snaga i da smo proveli zajedničke operacije oslobađanja BiH. Moji vojnici su ginuli i oko Srebrenice - tvrdio je, između ostalog Prlić.

 

Komentari - Ukupno 8

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...