POČNITE DA MISLITE POZITIVNO: Što više vježbate, bićete sve bolji

Ukoliko ste mislili da je negativnost "neizlječiva bolest", grdno ste pogriješili. Makar tako kažu stručnjaci. Pored toga što se možete pretvoriti u pozitivca vježbanjem pozitivnih vještina, čak i vaš mozak sposoban je da stvara nove sinapse koje izazivaju pozitivne emocije.

  • Zdravlje

  • 21. Apr. 2017  

  • 0

Kada je novinarka Njujork tajmsa ženi sa kojom ide na plivanje ispričala da piše kolumnu o dobrobiti pozitivnih emocija po zdravlje, ova ju je upitala: "Šta učiniti sa ljudima koji su uvijek negativni?"

Mislila je na svoje roditelje zbog čije su hronične negativnosti porodične posjete postale ekstremno neugodne. A ona nije jedina koja se rezignirano pita ima li večitim pesimistima pomoći.

"Polovinu vijeka provela sam sa čovjekom koji je patio od depresije, zato razumijem koliko teško može biti nositi se sa negativnošću. Voljela bih da sam radije čula za Barbaru Fredrikson, psihološkinju sa Univerziteta u Sjevernoj Karolini, i kako je ona usvojila pozitivne emocije, a naročito za njenu teoriju da akumuliranje "mikrotrenutaka pozitivnosti" može, kroz neko vrijeme, rezultirati sveopštijim blagostanjem", navodi autorka.

Istraživanje koje je dr Fredrikson sprovela pokazuje da ponovljeni kratki trenuci pozitivnih osjećanja mogu da ublaže stres i depresiju, i povoljno utiču na fizičko i mentalno zdravlje.

To naravno ne znači da, da biste bili zdravi, treba uvijek da budete pozitivni. Jasno, ima situacija koje prirodno rezultiraju negativnim osjećanjima kod većine ljudi. Briga, patnja, bijes i druge slične emocije takođe imaju svoje mjesto u svačijem životu. Ali hronično posmatrati čašu kao polupraznu ima i fizički i mentalno štetne efekte.

Negativna osjećanja aktiviraju centar u mozgu koji se zove amigdala, a koji ima ključnu ulogu u procesuiranju straha, anksioznosti i drugih emocija. Dr. Ričard Dejvidson, neurolog sa Univerziteta u Viskonsinu, dokazao je da kod ljudi čija se amigdala sporije oporavlja kada je ugrožena postoji mnogo veći rizik od različitih zdravstvenih oboljenja, nego kod onih čija se amgidala povrati brzo.

I on i dr Fredrikson demonstrirali su da je mozak "plastičan", odnosno sposoban generiše nove ćelije i putanje, te da je moguće da se stvore nove sinapse zalužne za pozitivan odgovor. To praktično znači da osoba može da nauči da bude pozitivnija tako što će usvojiti određene vještine koje pospješuju pozitivnost.

Tim dr Fredrikson otkrio je da šest nedjelja meditacije koja se usredređuje na saosjećanje i ljubaznost dovodi do rasta pozitvnih emocija, povoljno utiče na socijalnu povezanost i poboljšava funkciju jednog od glavnih nerava koji kontrolišu puls. Kada je puls dobar, optimizuje se nivo šećera u krvi, smanjuju se inflamatorni procesi, a ukoliko ste preživjeli srčani napad, oporavak će biti brži.

Tim dr Dejvidsona takođe je došao do zaključaka koji potvrđuju dobrobiti pozitivnog razmišljanja. Samo dvije nedjelje "treniranja" saosjećanja i ljubaznosti izaziva promjene u moždanim sinapsama koje dovode do razvijanja pozitivnih društvenih praksi kao što je velikodušnost.

"Rezultati ukazuju da ukoliko sebi damo vremena i usvojimo vještine koje će nam pomoći da sami u sebi stvaramo pozitivne emocije, postajemo zdravija, društvenija i otpornija verzija sebe", tvrdi dr Fredrikson.

Drugim riječima, kako dr Dejvidson kaže, "blagostanje se može smatrati životnom vještinom. Ako vježbate, zapravo možete postati bolji u tome."

Dr Fredrikson u svojoj najnovijoj knjizi "Love 2.0" kaže da "podeljena pozitivnost - kada dvoje ljudi dijeli istu emociju - može imati još snažniji uticaj na zdravlje od pozitivnosti koju iskusimo sami". Zato dobre vijesti treba dijeliti sa bliskim ljudima, pogledati film sa prijateljima, šaliti se sa drugima.

Stručnjaci nas zato savjetuju da usvojimo praksu koja će nam pomoći da pozitivno ramišljamo.

Uradite nešto lijepo za druge ljude. Kada druge učinite srećnim, i sami ćete biti srećniji i pozitivniji.

Cijenite svijet oko sebe. Možda je to ptica, zalazak sunca, ili čak novinski članak.

Razvijate i negujte veze sa ljudima. Kada sa prijateljima i porodicom oformite snažnu vezu, raste vam samopouzdanje, pokazuju istraživanja, a živjet ćete duže i zdravije.

Zadajte sebi realne ciljeve. Možda da više čitate, ili naučite da igrate tenis. Ali budite realni; cilj koji je nepraktičan ili predstavlja preveliki izazov, može izazvati nepotreban stres.

Naučite nešto novo. Bilo da je riječ o sportu, jeziku, sviranju instrumenta.

Naučite da prihvatite sebe. Umjesto da se fokusirate isključivo na sopstvene mane i neuspjehe, usredsredite se na svoje pozitivne osobine i dostignuća.

Vježbajte otpornost. Ne dozvolite da vas gubitak, stres ili trauma zgaze. Posmatrajte ih kao novo iskustvo iz kojeg ste mnogo naučili, kako biste sebi obezbedili bolju budućnost.

Meditirajte. Otarasite se stvari nad kojima nemate kontrolu i usredsredite se na "ovdje i sada".

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...