UZROKUJU RAK USTA, PLUĆA, GRLA, ŽELUCA., ALI IPAK.: S ovom hranom možete ublažiti negativne učinke konzumiranja nikotina

Najbolji savjet je potpuno prestati pušiti, a za one koji to ne žele, promjena u prehrani može donekle ublažiti negativne učinke

  • Zdravlje

  • 15. Maj 2017  15. Maj 2017

  • 0

Pušači su izloženi višestruko povećanim opasnostima od bolesti srca i dišnih puteva, raka pluća, usta, grla, želuca, gušterače, mjehura, grlića maternice i debelog crijeva, kao i jednog oblika leukemije. Najbolji savjet je potpuno prestati pušiti, a za one koji to ne žele, promjena u prehrani može donekle ublažiti negativne učinke.

 

Ograničavanje štete

Stresan život, slaba prehrana, unos velikih količina zasićenih masnoća, soli i alkohola povećavaju opasnost od razvoja opasnih bolesti kod pušača. Čak i uz zdravu prehranu, sve što pušači mogu učiniti je smanjiti štetu.

 

Postoje dokazi da pušači imaju povećane potrebe za vitaminom C. Najvjerojatnije objašnjenje ove pojave je to što tijelo koristi vitamin C kada neutralizira slobodne radikale iz duhanskoga dima te one koji se oslobađaju pri uklanjanju otrovnih tvari iz organizma. Istraživanja su pokazala da pušači imaju do 30% manje vitamina C u krvi od nepušača. Zbog toga što brže koriste vitamin C, pušači bi trebali konzumirati puno svježeg voća i povrća kako bi osigurali dovoljan unos ovog vitamina. Preporučuje se da dnevni unos vitamina C kod pušača bude veći za 40-80 mg od onoga koji se preporučuje nepušačima.

 

Antioksidansni protuotrovi

Kao i vitamin C, vitamin E i mnoge fitokemikalije djeluju kao antioksidansi. Vitamina E ima u pšeničnim klicama, avokadu, biljnom ulju, orašastim plodovima i sjemenkama. Ove vrste hrane dobri su izvori energije pa može biti potrebno uzimati vitamin E u obliku suplemenata.

 

Fitokemikalije su kemijski spojevi iz biljaka koji imaju fiziološku ulogu u organizmu. Među njima su pigmenti karotenoida i bioflavonoidi, a svi mogu neutralizirati slobodne radikale i tako zaštititi pušače. Karotenoida ima u voću i povrću intenzivnih boja, uključujući špinat i drugo zeleno povrće, slatki krumpir (batati), breskve i rajčice. Sve vrste voća i povrća sadrže bioflavonoide, ali najviše ih ima u grožđu, agrumima, jabukama i luku.

 

Iscrpljenje zaliha vitamina B

Pušenje iscrpljuje zalihe vitamina B iz organizma zbog povećanog opterećenja koje nameće djelovanju jetre pri uklanjanju otrovnih tvari iz krvi. Vitamin B12 koristi se za uklanjanje cijanida koji je prisutan u cigaretnom dimu. Vitamini B skupine nalaze se u iznutricama, cjelovitim žitaricama, krtome mesu i ribi.

Novija istraživanja također navode da prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama, kojih ima u plavoj ribi i školjkašima, može kod pušača smanjiti opasnost od raka pluća.

 

Kako postati nepušač

Nikada nije kasno prestati pušiti. Iritacija pluća i dišnih puteva smanjit će se gotovo odmah, a 10-15 godina nakon prestanka pušenja bivši će pušač biti u istoj opasnosti od bolesti srca kao i netko tko nikada nije pušio. Ipak, neka oštećenja su trajna, kao sklonost moždanom udaru.

 

Puno se pušača brine da će se udebljati ako prestanu pušiti. Nikotin smanjuje tek i slabi osjet okusa. Također povećava metaboličku ratu pa neki ljudi shvate da se po prestanku pušenja debljaju zbog toga. Pokušajte smanjiti unos masne hrane čim prestanete pušiti i zamijenite je škrobnom hranom poput tjestenine i krumpira. Ne dopustite da lošu naviku pušenja zamijenite drugom ovisnošću. Ukoliko čeznete za slatkim, bolje je jesti voće nego slatkiše.

 

Povećanje tjelesne težine od koje bivši pušači često pate, može biti uzrokovano potrebom da na neki način “zaposle” svoje ruke i usta. Slatkiši, gazirani napici i grickalice često zauzmu mjesto cigareta. Probajte se oduprijeti hrani koja deblja. Umjesto toga, žvačite žvakaću gumu bez šećera.

 

Dijeta za prestajanje pušenja

Želje povezane s prestankom pušenja mogu se smanjiti ukoliko se smanji brzina izlučivanja nikotina kroz bubrege. To se može postići povećanjem lužnatosti mokraće. Zato je potrebno konzumirati više lužnate hrane, istodobno smanjujući količinu kisele hrane. Nekoliko dana izbjegavajte sve glavne izvore bjelančevina u prehrani (posebice bjelančevina iz mesa, ribe, jaja i većine žitarica), a možete konzumirati umjerene količine mlijeka i mliječnih proizvoda jer imaju visok sadržaj kalcija koji ima lužnat učinak. Istodobno povećajte unos hrane bogate kalijem i magnezijem, koji su lužnati (uključujući i voće i povrće). Nema jamstva da će ova dijeta biti učinkovita, iako je pomogla nekim ljudima.

 

(Kiwi/SB)

 

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...