KOMENTAR DARIJA KUNTIĆA: Zašto je sigurnosnim službama militantni islam veća prijetnja od ekstremne desnice?

Poručnik njemačke vojske pod lažnim se imenom predstavio kao izbjeglica iz Sirije, aplicirao za azil i nakon odobrenja od države dobio osiguran smještaj i mjesečnu novčanu pomoć veću od 400 eura. Iako slučaj zvuči bizarno i pomalo komično, pozadina priče puno je ozbiljnija

  • Svijet

  • 19. Maj 2017  19. Maj 2017

  • 2

Naime poručnik je nedavno uhićen pod optužbom da je planirao teroristički napad. Uhićen je i njegov suradnik u čijem je domu pronađen eksploziv. Motiv planiranog napada je ksenofobija, u ovom slučaju mržnja prema izbjeglicama iz Sirije. Državna tijela istražuju jesu li teroristi planirali napad na izbjeglice ili su napad namjeravali izvesti tako da krivnja padne na njih. U svakom slučaju, teroristička zavjera unutar njemačke vojske ukazala je na ozbiljan problem desnog ekstremizma ne samo u Njemačkoj, nego i u Europi općenito.

 

Ideologija desnog ekstremizma preživjela je slom fašizma i nacizma te u današnjem svijetu obuhvaća sklop ideja koje počivaju na protivljenju multikulturnom društvu i rasnom miješanju te borbi za očuvanjem vlastite nacije. Hraneći se fobijama suvremenog društva, radikalna desnica se pokazala uspješnom u regrutiranju simpatizera uglavnom iz nižih srednjih i donjih frustriranih ili socijalnom krizom pogođenih društvenih slojeva. Pobornici radikalnih desnih ideja smatraju suviše slabima liberalne demokracije da bi se mogle othrvati percipiranim prijetnjama po naciju te zagovaraju čvrst politički poredak kao osiguranje jake države i alternativu neuspjeloj demokraciji. Njihova taktika se oslanja na stvaranje atmosfere straha i izazivanja kaosa, nadajući se da će javnost pod tim uvjetima zahtijevati da slaba liberalno-demokratska vlada bude zamijenjena snažnijim režimom. Konačni cilj krajnje desnih grupa je zamjena parlamentarne demokracije autoritarnim ili totalitarnim državnim poretkom.

 

Trenutno jačanje ekstremnih desnih grupa i desnih populističkih stranaka reakcija je na prividno pretjeranu prisutnost stranaca u europskim zemljama. Tradicionalni animozitet radikalne desnice prema Židovima, crncima i ljevičarima danas je nadopunjen mržnjom prema muslimanskim imigrantima. Masovne migracije uzrokovane sukobima i političkom nestabilnošću na Bliskom istoku i u Magrebu te ekonomskim problemima u siromašnim zemljama Azije i Afrike stvorile su migrantski pritisak na europske države koje su postale dom tisućama useljenika koji se od domaćina razlikuju vjerom, jezikom, običajima i vrijednosnim sustavima. Ekstremna desnica ih smatra prijetnjom po autohtona europska društva te zaziva jaku državu koja bi bila u stanju nositi se s migrantskim izazovima i politikom čvrste ruke očuvati vlastitu naciju. Stoga su mnoge od radikalnih desnih grupa militantne, a neke od njih imaju i poluvojne formacije.

Ekstremna desnica zaziva jaku državu koja bi politikom čvrste ruke očuvala naciju

Ekstremna desnica zaziva jaku državu koja bi politikom čvrste ruke očuvala naciju

 

Da nasilje motivirano ekstremno desnom ideologijom već duže vrijeme predstavlja rastuću opasnost za Europu, pokazuje i studija prestižnog britanskog RUSI-ja. Studija navodi da, kada se u obzir uzme opasnost terorističkog napada pripadnika krajnje desnice koji ne pripada određenoj grupi, takozvanog usamljenog vuka, mogućnost napada je istovjetna s opasnošću militantnih islamista. Primjer Andersa Breivika koji je 2011. godine u Norveškoj usmrtio 77 ljudi jasno pokazuje da je radikalna desnica spremna na masovna ubojstva poput džihadista Al Kaide ili Islamske države. Breivik je napadom nastojao 'probuditi' Norvešku koju smatra ugroženom 'multikulturalizmom' i 'muslimanskom invazijom'. Također je inspirirao i potaknuo druge radikalne desničare, poput njemačkog tinejdžera koji je u lipnju prošle godine pokraj trgovačkog centra u Münchenu ubio deset i ranio 36 ljudi.

 

Njemačka je 2015. zabilježila rast broja simpatizera radikalne desne ideologije koji je dosegao 22.600 pripadnika, od kojih više od trećine pripada neonacistima. Članovi neonacističke grupe Građani Raicha, koji ne vjeruju u pad Trećeg Raicha i ne priznaju modernu njemačku državu, prošle godine ubili su policajca te podmetnuli požar u domu jedne izbjegličke obitelji. Podaci njemačkog ministarstva unutarnjih poslova navode da je prošle godine svakog dana na imigrante izvršeno deset napada, u kojima je ozlijeđeno 560 osoba, od čega 43 djece. Najviše ipak zabrinjava podatak da se 275 pripadnika njemačkih oružanih snaga trenutno nalazi pod istragom zbog sklonosti radikalnim desnim idejama.

 

Norveška i Nizozemska ilustriraju kontinuitet desnog ekstremizma s kojim se danas suočava Europa. Neonacističke organizacije i slične ekstremne desne grupe i pokreti aktivni su u nizu europskih država, poput Velike Britanije, Francuske, Švedske, Belgije, Austrije, Finske, Mađarske i Grčke. U mnogima od njih dolazi do nasilja motiviranog ksenofobnim i rasističkim idejama, poput napada više od stotinu ekstremista na imigrantski centar u francuskom selu Arzon ili sukoba ekstremnih desničara s ljevičarima i policijom u Švedskoj.

Anders Breivik inspirirao je i potaknuo druge radikalne desničare diljem Europe

Anders Breivik inspirirao je i potaknuo druge radikalne desničare diljem Europe

 

Ekstremistima vjetar u leđa daju antiimigrantske kampanje krajnje desnih političkih stranaka koje uživaju sve veću potporu među europskim građanima. Na valu protivljenja europskim migrantskim politikama pripadnici krajnje desnih stranaka ojačali su u političkoj areni i pozicionirali se kao dio mainstreama.

 

Igrajući na kartu skepticizma spram Europske unije, koristeći se ksenofobnom i rasističkom retorikom prema strancima te iskorištavajući migrantsku krizu, pokreti i stranke krajnje desnice privlače glasače diljem kontinenta. Stranke poput francuske Nacionalne fronte, njemačkog AfD-a, nizozemske Stranke za slobodu, mađarskog Jobbika, grčke Zlatne zore, austrijskog FPÖ-a, finskih Pravih Finaca, Švedskih demokrata, danske Narodne stranke i talijanske Sjeverne lige upravo su zahvaljujući jeftinom populizmu, kritici postojećeg establišmenta i politici širenja iracionalnih strahova zabilježile veće ili manje uspjehe na lokalnim i općim izborima. Kandidat FPÖ-a Norbert Hofer i kandidatkinja Nacionalne fronte Marine Le Pen uspjeli su ući i u drugi krug predsjedničkih izbora. Iako se krajnje desne stranke javno distanciraju od ekstremizma kako bi ostale dio mainstreama, njihove ideje i dalje služe kao ohrabrenje i poticaj jačanju političkog nasilja izvan političke arene.

 

Unatoč rastu opasnosti od nasilja ekstremnih desnih grupa i pojedinaca, odgovor sigurnosnih službi poprilično je mlak. Glavni razlog tome je usmjeravanje pozornosti prema militantnim islamistima. Iako je nasilje motivirano ekstremnom desnom ideologijom u porastu, sigurnosne službe mu poklanjaju puno manju pozornost nego džihadistima. Istraživanje RUSI-ja je pokazalo da je oko 40 posto zavjera koje uključuju pripadnike krajnje desnice otkriveno slučajno jer su se ekstremisti nenamjerno sami otkrili ili su ih sigurnosne službe pronašle istražujući druge slučajeve. Nasuprot tome, oko 80 posto džihadista otkriveno je ciljanim antiterorističkim akcijama.

Geert Wilders i Marine Le Pen

Geert Wilders i Marine Le Pen

 

Sigurnosne službe bi trebale imati na umu da ekstremna desnica predstavlja opasnost po europsku sigurnost isto kao i militantni islamizam. Štoviše, jedan ekstremizam izravno hrani drugi. Njihova simbioza se očituje u činjenici da nasilje jedne strane inspirira nasilje druge strane. Naime terorizam militantnih islamista širi antimuslimanske osjećaje i rezultira reakcijom koja se očituje u jačanju antiimigrantskog nasilja ekstremne desnice. S druge strane nasilje radikalne desnice služi kao sredstvo radikalizacije i regrutacije pripadnika imigrantskih zajednica koji lakše prihvaćaju džihadističku ideologiju i postaju skloni terorizmu. Posljedica iniciranog 'sukoba civilizacija' spirala je terorističkog nasilja kojoj europski građani svjedoče gotovo svakodnevno.

 

Polarizacija europskog društva uzrokovana izostankom pravodobnog i adekvatnog odgovora na političke, gospodarske i društvene izazove otvorila je prostor radikalnim desnim grupama da osvoje previše prostora. Rezultat frustracija neučinkovitim europskim politikama upravo se ogleda u verbalnom nasilju u političkoj areni i fizičkom nasilju na ulicama. U slučaju da europske vlade, sigurnosne službe i drugi akteri demokratskog društva ozbiljno ne pristupe tom problemu, potencijal za eskalaciju ekstremnog desnog nasilja postat će pozamašan.

 

O AUTORU

Dario Kuntić je projektni koordinator i predavač na Školi o političkim i ekonomskim aspektima Tajvana i istočne Azije koja se održava na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Na Fakultetu političkih znanosti stekao je doktorat na temu američke globalne supremacije i globalnog terorizma. Bio je postdoktorski istraživač na Tajvanskoj zakladi za demokraciju te gostujući istraživač na Nacionalnom tajvanskom sveučilištu u Taipeiju na Tajvanu. Aktivni je sudionik više znanstvenih konferencija u Hrvatskoj i inozemstvu te je objavio više znanstvenih i stručnih radova iz područja međunarodnih odnosa i sigurnosti.

Komentari - Ukupno 2

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...