HRVATSKA I NJEMAČKA U POLITIČKOM SUKOBU: Zagreb i Berlin zaratili zbog BiH!

U posljednjih osam mjeseci službeni Zagreb i Berlin posvađali su se najmanje četiri puta, a razlog svim tim svađama ili, blaže rečeno, političkim razmimoilaženjima bila je budućnost Bosne i Hercegovine.

  • Politika

  • 15. Jul. 2017  15. Jul. 2017

  • 6

O tome je ovih dana, pozivajući se na dobro obaviještene izvore, pisao Večernji list tvrdeći kako Njemačka insistira na tome da BiH bude uređena kao građanska država u kojoj građanin uživa prava kao pojedinac, a ne pripadnik određene etničke grupe. Tome se, navodno, protivi Hrvatska strahujući od mogućih posljedica po stabilnost države s kojom ima najdužu kopnenu granicu. Prema istim izvorima na koje se poziva Večernji list, hrvatska strana traži jednakopravnost tri konstitutivna naroda u BiH.

 

Al Jazeera Balkans je na tu temu objavila mišljenja nekolicine političkih analitičara iz triju ‘umiješanih’ država koji, pak, ne vjeruju da postoji dublji sukob između Hrvatske i Njemačke, već samo razilaženje u stavovima.

 

Martin Brusis, njemački stručnjak za balkanska pitanja ne smatra da Njemačka želi dovesti u pitanje ustavni poredak BiH definiran u Daytonu, a i austrijski ekspert za Balkan Florian Bieber, profesor iz Graza, kaže da bi bio “jako iznenađen ako bi se njemačka Vlada sada zalagala za građanski organiziranu državu”.

 

“Imam dojam da priča nema osnova. Jasno je da BiH, kao država, mora važnost etničke pripadnosti bolje izbalansirati s građanskim društvom. (…) No, ne vjerujem da njemačka Vlada ima plan otkloniti etničke principe u Bosni i Hercegovini”, tvrdi Bieber.

 

Da su njemački političari, bez obzira iz kojih su stranaka, složni oko toga da se u BiH mora osigurati ravnopravnost triju konstitutivnih naroda, ali i ostalih, tvrdi Benjamin Pargan, šef redakcija radija Deutsche Welle za BiH i Hrvatsku. On objašnjava da prijedlozi o građanskom uređenju BiH u stvari proizlaze iz zabrinutosti zbog djelovanja “struktura za koje je dokazano da ne funkcioniraju onako kako bi trebalo i koje same generiraju probleme u politici”. Zato u Njemačkoj drže da se nešto mora mijenjati.

 

alt

 

No, od njemačkih zastupnika u Europskom parlamentu sve se češće čuje da “ima zastupnika iz Hrvatske koji u posljednje vrijeme ništa drugo ne rade nego pokušavaju svima pojasniti važnost zadržavanja sadašnje strukture, odnosno ukazati na navodnu opasnost od građanskog uređenja BiH”. Pargan u tome eventualno vidi naznake manjeg hrvatsko-njemačkog političkog konflikta.

 

Vedran Džihić, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Beču tvrdi kako je Njemačka prepoznala da je BiH ”ne samo disfunkcionalna, već iz perspektive Evrope predstavlja bure baruta i zajednicu punu gnjeva, koje u svakom momentu može eksplodirati”.

 

“I to je razlog zašto Njemačka razmišlja o revitaliziranju građanske BiH koja bi, naravno, na najbolji mogući način trebala njegovati i štititi prava svih naroda u njoj. Ukidanje etnonacionalnog principa bi za vladajuće strukture, koje parazitiraju na polumrtvom tijelu države, značilo gubitak svih privilegija koje su akumulirali posljednjih 20-tak godina”, kaže Džihić dodajući da bi to značilo kraj privilegija i za predstavnike HDZ-a BiH i one iz SDA kao i iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.

 

On smatra da je hrvatska politika prema BiH već neko vrijeme “izrazito destruktivna” što se, kaže, poklopilo s povratkom HDZ-a na vlast u Hrvatskoj. Otad je, kaže, počeo prevladavati “narativ zasnovan na etničkoj matrici, koji zahtijeva daljnju etnoteritorijalizaciju BiH i potajno mašta o homogenom hrvatskom ‘korpusu'”.

 

alt

 

S druge strane, političkom analitičaru iz Zagreba Davoru Gjeneru ne čini se da su su Pantovčak i Banski dvori odveć angažirani oko BiH, ali da “zagovaraju jasan koncept zasnovan na potpori otvaranju institucionalnog dijaloga BiH s Europskom unijom”.

 

“Hrvatska lobira u forumima koji su joj otvoreni za otvaranje europske perspektive BiH. Hrvatska se zalaže za fast track za BiH i individualno vrednovanje napretka svake zemlje u procesu, pri čemu je trenutno vrlo prepoznatljivo liderstvo Crne Gore u ovom prostoru”, kazao je Gjenero za Al Jazeeru tvrdeći da koncept u kome bi Hrvatska ratovala protiv Njemačke i Turske djeluje posve neuvjerljivo.

 

“Donedavni ministar vanjskih poslova Hrvatske Davor Ivo Stier zagovarao je oživljavanje trilaterale Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Turska, koju vlada Zorana Milanovića nije ‘prigrlila’, a stvarno je otvarala priliku Hrvatskoj da poveća svoj utjecaj”, kazao je Gjenero.

 

Po njegovim riječima, načelo ‘jedan čovjek – jedan glas’ savršeno funkcionira u homogenim društvima, ali u složenim društvima daje opasan efekt.

 

U raspravu se uključio i Josip Juratović, zastupnik SPD-a u njemačkom Parlamentu.

 

"Uporno se od Hrvata i Srba nameće teza da je građanska BIH probošnjačka ideja, čak se spominje i lobiranje Erdogana kod Merkel za uspostavljanje građanske BIH, što je teški apsurd. Pa ne žive svi bh. Hrvati u hercegovačkom kantonu" rekao Josip Juratović.

 

Juratović se osvrnuo na tezu kako se Njemačka zalaže za uspostavu građanske BiH, o čemu je prije nekoliko dana pisao Večernji list, a što je izazvalo veliku pažnju u političkoj javnosti BiH.

 
-Očigledo je da se u Briselu iza zatvorenih vrata već duže raspravlja sa ciljem da se proces ulaska država Zapadanog Balkana u EU ubrza. Naposlijetku, i takozvani Berlinski porces plus, koji se ovih dana održava u Trstu, za njegov uspjeh je potrebno paralelno raditi i na procesu reformi koje će ubrzati u EU. Svjedoci smo ovih dana bombastičnih naslova i neugodnih poruka iz Hrvatske prema Njemačkoj. Čudi me da Hrvatska vlada, koja je ušla u EU kao primjer ostalima i morala ispuniti te pristupne uvjete koji važe za EU, da se po pitanju BIH destruktivno ponaša navodno štiteći  interese Hrvata u BIH, rekao je Juratović.


Juratović smatra kako postoji veliki strah kod vladajućih političkih struktura u BIH koji su se prepali za svoje pozicije pa svaka pomisao na građansku BIH im ulijeva strah u kosti te se uporno nameće od Hrvata i Srba da je građanska BIH probošnjačka ideja.

 

"Čak se spominje i lobiranje Erdogana kod Merkel za uspostavljanje građanske BIH, što je teški apsurd.  Pa ne žive svi Hrvati u BIH u hercegovačkom kantonu.  Moramo napokon biti pravedni i uzeti u obzir činjenicu da se ovdje toj ideji protive političke elite sva tri etnički čista tora. Uzmimo na primjer o bosanskim Hrvatima nitko desetljećima ne vodi brigu jer nemaju svoje predstavnike u vlasti. Svaki Hrvat iz Bosanske Posavine koji je obespravljen u etnički čistoj  Republici Srpskoj  i Hrvat iz Srednje Bosne u većinskom bošnjačkom okruženju s radošću odobrava ravnopravnu građansku BIH, jednaku za sve, a ne da im nad glavom stoje ploče neke umjetne tvorevine Republike Srpske zbog čije ideje su i protjerani", rekao je Juratović.
 

 

 

Komentari - Ukupno 6

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...