EFEKAT GLOBALNOG ZATOPLJENJA: Stručnjaci upozoravaju da bi ovakvi uragani mogli postati sve učestaliji

Samo tjedan dana nakon što je snažni uragan Harvey poharao područjem Teksasa, nova oluja svih oluja, uragan Irma uništava sve pred sobom na području Kariba. Stručnjaci strahuju da bi ovakve dvostruke oluje uskoro mogle postati svakodnevna pojava.

  • Svijet

  • 07. Sep. 2017  08. Sep. 2017

  • 0

Uragan Irma koji je još s utorka na srijedu ojačao na najopasniju, petu kategoriju, u srijedu je probio rekorde po jačini vjetra koji je na nekim dijelovima zapuhao i preko 360 kilometara na sat. Irma je ‘potpuno je razorila’ otok Barbudu i opustošila francusko-nizozemski karipski otok Sveti Martin pri čemu je ukupno smrtno stradalo najmanje deset osoba, a u četvrtak ujutro dospio je do Portorika.

 

Na otoku Sveti Martin poginulo je šest osoba, dvije su poginule na otoku Sveti Bartolomej, a jedna, dvogodišnje dijete, na otoku Barbuda. Guverner Floride prema kojoj se uragan kreće u srijedu je naredio hitnu evakuaciju velikog broja stanovništva te proglasio uzbunu.

 

Oluje u samo nekoliko sati prerastaju u uragane

Uragan prijeti i području Haitija, Dominikanske Republike i Kube.

Dvije snažne oluje koje su u samo nekoliko sati prerasle u uragane, a onda se popele i na najviše zabilježene stadije, zabrinule su stručnjake koji kažu kako se boje da bi ovakve pojave mogle postati ‘novo normalno’ stanje. Dodaju kako su ovakve prirodne pojave utjecaj čovjekove nepažnje i klimatskih promjena, odnosno globalnog zatopljenja.

 

Slažu se da je na onima koji su zaduženi za donošenje zakona da se napokon usuglase i donesu dugoročne mjere kojima će se nastojati smanjiti emisije ugljika.

 

‘Čak sam i ja kao klimatolog zapanjen što sam odmah nakon uragana Harvey iščitao dolazak nove, još snažnije oluje koja se stvarala u istoj regiji’, rekao je Anders Levermann iz Potsdamovog instituta za istraživanje klimatskih utjecaja.

 

‘Nažalost, fizika je vrlo jasna: na jačinu destrukcije uragana najviše utječe toplina zraka i energija koja se uzdiže iz oceana, a poznato je da su trenutne temperature površine mora u ovoj regiji vrlo visoke’, dodao je.

 

 

Globalno zatopljenje ključan je faktor

Klimatolozi s oprezom ističu da emisije stakleničkih plinova nisu jedini razlog nastanka i jačanja uragana, koji svake godine haraju Karibima i Meksičkim zaljevom. Napominju kako postoje dokazi prema kojima porast razine mora i njegove temperature utječu na porast snage uragana koji imaju tendenciju ojačati do maksimalnog stupnja u samo nekoliko sati.

 

‘Temperature površine mora, koje su više od prosjeka, osobito ove godine, utječu na jačanje uragana Irma, dajući mu dodatnu energiju i vlagu’, rekao je Julian Heming, stručnjak za uragane. Na Svetom Bartolomeju izmjerena je snaga vjetra više od 250 kilometara na sat. Bilo je to prije nego je od siline udara uništena mjerna jedinica na meteorološkoj postaji na otoku.

 

Obaranje svih rekorda

Američki nacionalni centar za uragane objavio je da bi ova ‘potencijalno katastrofalna’ oluja mogla donijeti valove visoke i do šest metara uz obale na južnim Bahamima te otocima Turks i Caicos. Za dijelove Portorika, Dominikanske Republike, Haitija i Kube već je izdano upozorenje o mogućnosti većih količina padalina.

 

Hoće li Irma doseći Floridu na trenutnoj najsnažnijoj razini ili ne, još uvijek je neizvjesno. Prema dosadašnjim podacima mjerenja, snažan uragan zahvatio je američko kopno samo pet puta od 1851. godine, kada su mjerenja započela.

 

Obaranje nekoliko rekorda u samo dva tjedna ne bi trebalo čuditi uzme li se u obzir činjenica da nam je planet sve topliji. Poplave koje su pogodile područje Houstona bile su okarakterizirane kao najgore u posljednjih 500 godina, a prema statističkim podacima, vjerojatnost za njih bila je 0,2%. Ovo je još jedan pokazatelj da se u dobu klimatskih promjena i globalnog zatopljenja nikako ne bismo smjeli oslanjati na statistiku. Prema posljednjim, novim statističkim podacima, Teksas se u posljednje tri godine suočio s najmanje tri neočekivana prirodna događaja koja su okarakterizirana kao najgori u posljednjih 100, pa čak i 500 godina.

 

Još nije gotovo

Nakon Irme nije gotovo. Nacionalni centar za uragane priopćio je u srijedu kako očekuje da će tropska oluja Jose, koja se formirala istočno od Antila, tijekom noći prerasti u uragan. Najnovija karta kretanja vjetrova pokazuje nastanak treće, za sada manje oluje koja se stvara na području Meksičkog zaljeva.

 

‘Ovi nemili događaji trebaju nam služiti kao primjer i lekcije o tome koliko smo spremni za toplu budućnost. Pretpostavka je da će oborine svakim danom biti sve jače i jače, kao i toplinski valovi i jake suše. Događaji poput Harveya i Irme služe nam da shvatimo jesmo li spremni za ovakve vremenske uvjete i tko će najviše nastradati’, rekao je Dann Mitchell, istraživač na Cabot institutu Sveučilišta u Bristolu, prenosi The Guardian.

 

‘Sve je više dokaza koji ukazuju da će klimatske promjene najviše pogoditi siromašnije zemlje te da će najviše stradati upravo oni najsiromašniji koji su najviše izloženi klimatskim rizicima te često uopće nisu zaštićeni od takvih pojava. Ovakva nejednakost treba postati središte javnih rasprava na globalnoj razini. Uz klimatske promjene i moraju se na dnevni red uvrstiti i rasprave o nejednakoj pripremljenosti za prirodne pojave kako bi se što prije pronašlo rješenje koje će omogućiti i ostalima da dobiju šansu da prežive’, dodao je.

 

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...