ALZHEIMEROVA BOLEST SVE JE UČESTALIJA, VRIJEDI PREVENTIVNO DJELOVATI: Ovo su četiri glavna simptoma...

Što se ranije bolest uoči i dijagnosticira kod liječnika, to su veće šanse da se Alzheimer uspori

  • Zdravlje

  • 11. Sep. 2017  11. Sep. 2017

  • 0

 Njemački je psihijatar i neurolog dr. Alois Alzheimer po prvi puta opisao bolesnicu čija je bolest kasnije ponijela njegovo ime. Alzheimerova bolest (AB) i dan danas nesmanjeno plijeni pažnju kako stručnjaka tako i laika, jer i nadalje predstavlja enigmu suvremene medicine.

 

Stoljeće kasnije AB i ostali oblici demencije pogađaju 24 milijuna ljudi u svijetu. Međutim, najviše zabrinjava činjenica što ta brojka vrlo brzo raste. Prema podacima objavljenim 2005. godine, u eminentnom medicinskom časopisu "Lancet", u skoroj budućnosti, prvenstveno zbog produljenja ljudskog vijeka, slijedi nam neminovna epidemija demencije, pa se tako slikovito govori o pojavi jednog novog slučaja demencije u svijetu svakih sedam sekundi.

 

Najnovije znanstvene procjene govore da bi do 2020. godine u svijetu moglo biti 43 milijuna oboljelih, do 2040. godine čak 81 milijun oboljelih, a do 2050. godine preko 115 milijuna oboljelih od demencije.

 

Kad dođe do zaboravljanja već je kasno

Premda za Alzheimer nema jedinstvenog efikasnog lijeka, postoje načini kojima se ta bolest može usporiti. U tome je ključno na vrijeme primijetiti prve promjene kod pacijenta, no nažalost bolest se najčešće uočava u kasnijim fazama.

 

Stručnjaci navode četiri simptoma ranog Alzheimera koji nemaju veze sa zaboravljanjem, no mogu biti indikacija bolesti te su razlog za posjetu liječniku.

 

Kompulzivan svrbež

Velik broj pacijenata s Alzheimerom često se i posve kompulzivno češe, čak i do pojave krvi. Znanstvenici nisu otkrili točnu povezanost između same osnovne bolesti i svrbeža, no svakako ovaj simptom uzimaju u obzir.

 

Problemi s vidom

Prema studiji objavljenoj u časopisu American Journal of Epidemiology problemi s vidom mogu biti vrlo rani pokazatelj demencije u kasnijim fazama života. Osobe treće životne dobi koje imaju slab vid, čak i ako nose naočale ili leće, imaju pet do deset puta veću šansu obolijevanja od Alzheimerove bolesti ili drugih oblika demencije u periodu od 8,5 godina nakon pogoršanja vida, kažu znanstvenici.

 

Promjene u rukopisu

Pomoću rukopisa možemo otkriti i Alzheimerovu bolest, pogotovo ako je riječ o slovima nepravilnog i “drhtećeg” izgleda. U ovom slučaju rukopis se pogoršava s lošijim mentalnim stanjem, a pisanje s vremenom postaje sve sporije. Riječi se znatno razlikuju jedne od drugih s vidljivim trzajima na pojedinim slovima. Slično je i s Parkinsonovom bolesti koju, osim trzaja, karakteriziraju uska i zgrčena slova, a rukopis ponekad postane tako malen da ga ni sam autor ne može pročitati.

 

Promjene raspoloženja

Oboljele osobe mogu postati plašljive, sumnjičave, depresivne ili tjeskobne. Nekoć samouvjerene osobe mogu postati nesigurne i sramežljive. Mogu se lako uznemiriti ako su izvan kuće ili mjesta na kojem se osjećaju sigurno.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...