NJEMAČKA KRONIČARKA JUGOISTOČNE EUROPE: „Onaj tko uzvikuje ´za dom spremni´ je manipulator ili fašist“

Hrvatski portal index.hr intervjuirao je povjesničarku specijaliziranu za područje jugoistočne Europe koja se u razgovoru, između ostalog,  osvrnula na proces raspada bivše države, stanje u regiji te povampirenje ekstremne, ranije poražene ideologije

  • Regija

  • 24. Sep. 2017  

  • 0

Njemačka povjesničarka Marie-Janine Calic (rođena 1962.) predaje povijest jugoistočne Europe  na minhenskom Ludwig-Maximilians-Universität. Ova doktorica povijesti bila je devedesetih i savjetnica Posebnog izaslanika UN-a za bivšu Jugoslaviju, radila je stručne analize za Haaški sud i njemačko Savezno tužiteljstvo. 


Marie-Janine Calic neprijeporno je najvažnija njemačka povjesničarka za povijest Balkana. Uredila je, napisala i objavila niz povijesnih radova i knjiga koje se bave poviješću ove regije. Posebna područja njenog znanstvenog interesa su povijest jugoistočne Europe u 19. i 20. stoljeću, raspad Jugoslavije, nacionalno pitanje na Balkanu, njemačka i europska politika prema regiji i povijest konflikata na Balkanu.

Njene knjige “Povijest Jugoslavije u 20. stoljeću” (iz 2010.) i “Jugoistočna Europa. Svjetska povijest regije” (iz 2016.) dobile su niz pohvala u medijima njemačkog govornog područja i smatraju se standardnim djelima iz svojih područja. Često gostuje u njemačkim medijima kada se razgovara situaciji u regiji te pripada među vodeće opinion makere u njemačkoj javnosti kada je u pitanju percepcija Balkana i prostora bivše Jugoslavije.

Ekstenzivno ste pisali o Jugoslaviji u 20. stoljeću. Kako biste objasnili krvavi raspad te multinacionalne države nekome tko ima malo ili nikako znanja o onome što se dogodilo?


Svako pojednostavljivanje je opasno, no ipak ću pokušati. Jugoslavija je u svakom pogledu bila jedna iznimno komplicirana država: uz etničku, vjersku i kulturnu raznolikost išle su velike socioekonomske razlike. Iz toga su proizlazili sukobi interesa i suprotstavljene predstave o politici.

Tijekom 20. stoljeća, a posebno nakon socijalističke modernizacije, narasla je zamka razlike u blagostanju. Primjerice, 1945. su Slovenci po glavi stanovnika bili tri puta bogatiji od Kosovara, a krajem 1989. bili su bogatiji devet puta. Kada je u osamdesetim godinama prošlog stoljeća Jugoslavija proživljavala tešku gospodarsku krizu, republička vodstva se nisu mogla ujediniti oko potrebnih reformi, politika na saveznoj razini je pak bila blokirana. Iz te gospodarske krize je nastala kriza legitimiteta, a iz nje sveobuhvatna kriza države.

Povrh toga, važne integrativne poveznice u 1980-ima su nestale. Tito je umro 1980., socijalizam je propadao i s njim najvažniji postulat bratstva i jedinstva . S opadanjem sovjetske prijetnje i sukoba istoka i zapada, jugoslavenski “treći put” sa samoupravljanjem i nesvrstanošću pregazilo je vrijeme.

Nakon sloma socijalističkih sustava i okretanja nacionalizmu (dijelom nova, a dijelom postojeća) politička vodstva jugoslavenskih republika nisu više bila spremna sklapati kompromise. Sve više su željeli progurati navodno više nacionalne interese, koristeći se svim sredstvima i po svaku cijenu. Jedni su pripremali rat, a drugi su podržavali prihvaćanje takve mogućnosti. Moguće je da je raspad Jugoslavije bio neizbježan. Ali ni rat, ni “etnička čišćenja” ni masovno ubijanje nisu bili neizbježni.

 

U Hrvatskoj se proteklih mjeseci vodi rasprava o pozdravu “Za dom spremni”. Jedna strana tvrdi da je to bez ikakve sumnje fašistički, odnosno ustaški pozdrav koji treba zabraniti, a druga strana je izmislila priču o “starom hrvatskom pozdravu” koji ustaše jesu ili nisu kompromitirale. Jeste li pratili tu raspravu i što mislite o tome da se u Hrvatskoj rehabilitiraju simboli NDH?

Neprijeporno je da su ustaše stare hrvatske simbole i rituale, zapravo hrvatsku povijest preuzimali i koristili za svoje ciljeve. Ali i ako ti simboli nisu po svojem porijeklu imali veze s fašizmom, oni su danas kontaminirani. Oni sa sobom neizbrisivo nose konotacije ustaške vladavine. Onaj tko izvikuje “Za dom spremni” u najboljem je slučaju neupućen u povijest, no vjerojatnije je manipulator ili čak i fašist.

 

U Hrvatskoj se također vodi javna kampanja stvaranja narativa o Jasenovcu kao komunističkom logoru smrti koju podržavaju i visokopozicionirani svećenici Katoličke crkve. Ako ustaše na kraju postanu nesporni dobri dečki jer su se, kako se to voli reći, borili za hrvatsku državu, što će to značiti za budućnost Hrvatske?

Ne može se i ne smije kolaboracioniste i počinitelje genocida jednostavno iz kolektivnog pamćenja izdvojiti ili relativizirati. Povući paralelu između zločina ustaša i partizana vodi prema relativizaciji fašističke vladavine i prema umanjivanju ustaških zločina. Meni je posve neshvatljivo zašto bi ustaše trebali biti dobri uzori, jer hrvatska povijest nudi mnoge druge pozitivne pojave i referentne točke iz koji se mogu graditi identitet i uzori.

 

Pisali se kritički o tome kako se Balkan prezentira na Zapadu. Kakav je taj stereotipni način razmišljanja o jugoistočnoj Europi, je li Balkan i dalje Drugi Europe?

Da, nažalost. Regija se i dalje pretežito identificira sa starim stereotipima: anarhija, nasilje, nazadnost. Taj klišej Balkana kao jedne orijentalizirane, polueuropske regije koja stalno izaziva nemir naprednoj Europi kroz teror i barbarstvo potiče iz 19. stoljeća. U periodu kada se imperijalne velike sile natjecale oko podjele područja Osmanskog Carstva metafora o “balkanizaciji” služila je kao opravdanje hegemonskog upletanja. Tada se govorilo o “misiji civiliziranja”. U 1990-im godina su ti klišeji oživljeni. Danas je cijeli svijet uvjeren da kroz sve moguće intervencije mora “uvesti red” na Balkan. Tom stavu politički odnosi u regiji nažalost daju dosta prostora.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...