SPASITE BUBREGE, NA VRIJEME: Jedite ovu namirnicu i riješite se viška vode u organizmu

Osim ploda dinje, koji je dobar i za uklanjanje viška vode iz organizma, mogu se jesti i suhe koštice dinje, koje se osobito preporučuju ljudima koji boluju od bolesti bubrega

  • Zdravlje

  • 27. Sep. 2017  27. Sep. 2017

  • 0

U nekim zemljama, poput Indije i Irana, tvrdi se da je dinja prvi put kultivirana baš u njihovim vrtovima, no smatra se da su divlji preci tog božanstvenog ploda tropsko-afričkih korijena. Kinezi, Egipćani, Grci i Rimljani sladili su se dinjama, no one su bile mnogo manje nego krupne sorte koje danas kupujemo. Cucumis melo, kako se latinski naziva dinja, pripada istoj vrsti kao i krastavac i bundeva.

 

Zato ponekad, dok jedemo dinju, osjetimo kako joj okus blago vuče na krastavac. Po Europi se proširila u 15. stoljeću. Danas postoji mnogo sorti dinje, no ona grube kore i vijugava uzorka najomiljenija je kod nas.

Niskokalorična

 

Dinja je niskokalorična, ima samo 54 kalorije u 100 grama, mirisna i bogata vitaminom C, beta-karotenom, fosforom i kalijem. Zahvaljujući 88-postotnom sadržaju vode, niskom udjelu šećera (oko 11%) te ugodnom mirisu i ukusu idealno je ljetno osvježenje. Kalij i voda iz dinje potiču rad bubrega, a smatra se da je dinja jako učinkovita u reguliranju tlaka, a zbog vlakana koje sadrže olakšava probavu i ublažava nadutost. Zbog toga pomaže i u mršavljenju. Dovoljno je pojesti dvije šalice narezane dinje na dan, preporučuju nutricionisti, a ta količina dinje sadrži samo 120 kalorija pa je jedite bez grižnje savjesti.

 

Snažni antioksidansi koje dinja sadrži, vitamin C i beta-karoten pomažu u očuvanju zdrave kože i hvatanju preplanulog tena u ljetnim mjesecima.

 

Sok od dinje pomoći će vam da se zaštitite od štetnog sunčeva zračenja. Dinje su bogate antioksidansima koji organizmu pomažu u zaštiti od štetnih radikala koji oštećuju stanice kože.

 

Beta-karoten

Kantalupa (vrsta manje okrugle dinje) osvježava i ima najviše beta-karotena, koji je antioksidans i pomaže u sprečavanju rizika od nastanka nekih vrsta raka.

 

Osim ploda, mogu se jesti i suhe koštice dinje, koje se osobito preporučuju ljudima koji boluju od bolesti bubrega. Dinja se preporučuje i osobama koje pate od hemoroida, reumatizma, artritisa i plućnih problema. Kora dinje djeluje umirujuće ako se stavi na lagane opekline i upale.

 

Dinja se može koristiti i za njegu lica i kože, a posebno pomaže osobama koje imaju suhu kožu. Recept je vrlo jednostavan: pomiješaju se sok dinje (dobiven stiskanjem dinje), svježe mlijeko i destilirana voda.

 

(SB/Zdravlje)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...