SKORO SVI JE VOLIMO: Donosimo kratku povijest čokolade i odgovor na pitanje je li zdrava ili ne

Velika povijesna priča o čokoladi, zašto je toliko volimo, otkada, što nam čini dobro u tijelu, koji su mitovi...

  • Šareni svijet

  • 27. Sep. 2017  27. Sep. 2017

  • 0

Jedina razlika između pripisivanja čokoladi ljekovitih svojstava u antička vremena i danas, jest brzina kojom se otkrivaju ili smišljaju nova djelovanja. Ljubitelje čokolade danas se još naziva i "čokoholičarima", a znanost o čokoladi kaže da može sniziti krvni tlak, smanjiti rizik od srčanih oboljenja, pomoći u regulaciji šećera u krvi, smanjiti stres... Još su stare Maye, OK, to zvuči pomalo bizarno, koristili čokoladni prah protiv proljeva.

 

Mada, posljednjih godina znanost naslućuje se da bi neke kemikalije iz čokolade možda doista mogle imati takva svojstva. Prepisivanje kakaa kao sredstvo protiv čireva kod sifilisa, što su radili u viktorijansko doba, to je već doista bila potpuna besmislica. Čokolada je dobar antioksidans, ima neka protuupalna svojstva, pa pojedini znanstvenici istražuju bi li to moglo smanjivati opasnost od raka ili demencije. Nije svaka čokolada podjednako ljekovita. Protuupalno djelovanje posljedica je flavonoida koji potječu iz zrna kakaovca.

 

Zato je korisnija tamna od miliječne čokolade, a bijela je sasvim beskorisna jer ne sadrži kakao i zapravo – uopće se ne radi o čokoladi. Pa čak i tamna čokolada, imala ona i skoro 90 posto kakaa u sebi, ne mora biti tako korisna. Ovisi o tome je li na nju primijenjen kemijski proces alkaliziranja, poznat još i kao "nizozemski proces".

 

Neobrađeni kakao relativno je kiseo, pH 5,0 do 5,5, pa ga se stoga nerijetko alkalizira. U tom slučaju razine flavonoida u čokoladi su male. U suprotnom su jako visoke. Kakao u prahu u pravilu je tretiran, a netretirana tamna čokolada je, dakle, ono što je i ukusno i doista zdravo. Ali, idemo kroz vjekove.

 

500. prije nove ere: "Dobra hrana" za svakoga

Riječ "kakao" dolazi od "kakawa", što na jeziku naroda Olmec, koji je živio u Središnjoj Americi između 1500. i 500. prije Nove ere, znači "dobra hrana". Maye su se s time slagale. Arheolozi su pronašli tragove čokolade u njihovim posudama starima 2600 godina. Čokoladu su uživali kao gusti, pjenušavi napitak, a dok nisu Europljani brodovima pristigli uništiti im zabavu, napitak su pili svi, od bogatih do siromašnih.

 

1500.: Čokolada je originalni energetski napitak

Astečki car Montezuma II izjavio je u svoje vrijeme da je to "božanski napitak koji potiče otpor", očito protiv europskih, točnije španjolskih osvajača, "i suzbija iscrpljenost. Šalica tog dragocjenog napitka (kakao) omogućuje čovjeku da hoda cijeli dan bez hrane".

 

1577.: Imaš proljev? Uzmi malo čokolade

Do 16. stoljeća čokolada je u obje Amerike i u Europi došla na glas kao sredstvo protiv temperature, kašlja, želučanih i problema s jetrom. 1577. Francisco Hernandez napisao je kako Meksikanci prže kakaove sjemenke, melju ih u prah i time suzbijaju dizenteriju. 2005. znanstvenici su utvrdili da flavonoidni antioksidansi iz čokolade doista mogu zaustaviti izlučivanje tekućine iz stanica organa probavnog sustava, tj da su Meksikanci imali pravo.

 

1719.: Čokolada za večeru

U knjizi "Prirodna povijest čokolade" Francuz D. De Quelus zaključio je iz svog 15-godišnjeg boravka u Sjevernoj i Južnoj Americi da čokolada ima jednako hranjivih tvari kao i govedina. Tvrdnju je argumentirao opisom žene koja je imala ozlijeđenu vilicu, zbog čega nije mogla žvakati. Za vrijeme oporavka živjela je na dijeti od čokolade otopljene u toploj vodi sa šećerom i cimetom. "I bila je snažnija i življa nego prije nesreće."

 

1825.: S malo čokolade, lakše se gutaju lijekovi

Francuski farmakolog Jean-Antoine Brutus Menier otvorio je tvornicu koja je tablete teške za gutanje omatao u čokoladni omotač. Tako je nastala Menier čokolada, a vremenom je prodana Nestleu.

 

1864.: Stavljali su čokoladu na čireve sifilisa!?

Zbilja jesu. A vjerovali su i da djeluje protiv parazitskih crva.

 

1875.: Rođenje mliječne čokolade

Švicarac Daniel Peter jedno je desetljeće eksperimentirao i došao do mješavine kakaa, kakaovog maslaca, kondenziranog mlijeka i šećera. Zaključio je da je to bogatije nutritijentima od kave. Švicarska je ostala centar mliječne čokolade sve do 1904. kad osvaja Englesku, obećanjem da "snažne muškarce čini snažnijima".

 

1900.: Osvajanje Amerike

Milston S. Hershey izgradio je svoje ime, lansiravši karamelu tako ukusno da je pomeo konkurenciju. Na prijelazu stoljeća prebacio se na čokoladu, zbog čega je osobno otišao u misiju u Švicarsku. Tako je nastala pločica čokolade od 5 centa.

 

1989.: Antidepresivi za čokoholičare

Po prvi put liječnici su zabilježili da su pomoću antidepresiva uspjeli pomoći pacijentima ovisnima o čokoladi da počnu odolijevati čokoladi. Lijek se zvao bupriupon, odnosno Wellbutrin. Jedna je žena, koja je dnevno jela kilogram čokolade, a patila je od depresije, uspjela doći do toga da čokoladu više niti ne takne, dok joj je ostatak apetita ostao nepromijenjen.

 

1996.: Je li čokolizam doista ovisnost?

Odavno je postalo nesporno da je riječ o najpoželjnijoj hrani. No, o tome koliko bi mogla izazivati ovisnost kao droge ili alkohol, psiholozi se jako spore. Čokolada doista sadrži kofein i neke tvari srodne onima u nekim halucinogenim biljkama, ali nipošto u tolikim količinama da bi mogle imati dugotrajan utjecaj na kemizam mozga.

 

1998.: Razbili tajnu užitka u čokoladi

Studija na uzorku od 330 odraslih pokazala je da ljudi posebno posežu za čokoladom kad su pod stresom, depresivni ili uznemireni. Ispalo je da ona dovodi do naglog povećanja razine endorfina u organizmu, kemikalije osjećaja ugode, koja se pojavljuje i pri tjelesnom vježbanju.

 

2002.: Suzbija li doista i rak?

Reklo bi se da je predobro da bi bilo istina. Počelo se naslućivati da možda postoji veza između jednog atioksidansa u čokoladi i nižim stopama nastanka raka pluća. 2003. znanstvenici su iz istraživanja žena u postmenopauzi u SAD-u uočili da su one koje su u organizam unosile velike količine katehina, imale 45% rjeđu pojavu raka crijeva od onih koje su ga unosile najmanje od ispitanih. Istina, katehina još i više nego u čokoladi ima u čaju, jabukama, kruškama...

 

2004.: Trudnice slatke kao čokolada

Ispalo je i to da su žene, koje su u trudnoći jele čokoladu, rađale bebe koje su u dobi od pola godine bivale bitno aktivnije i stabilnijeg temperamenta nego druge. Pretpostavlja se da im je čokolada pomagala da suzbiju prenatalni stres.

 

2005.: Tamna čokolada i dijabetes

Na prvu loptu sasvim suprotno logici, mala studija pokazala je da zdravi odrasli koji su 15 dana jeli po 30 grama tamne čokolade dnevno, imali bolju inzulinsku osjetljivost i niži krvni tlak nego oni koji su jeli istu količinu bijele čokolade.

 

2006.: Čokolada kao indijanska tajna zdravog srca

Bila je riječ o otoku u Panami,gdje je ispalo da Indijanci Kuna ne poznaju bolesti srca ni visoki krvni tlak. Ispalo je da oni ispijaju kakaove napitke 10 puta češće od njihovih sunarodnjaka koji žive u glavnom gradu te zemlje. A i prije toga se pokazalo da flavanoli mogu utjecati na takav način. Slijedilo je otkriće, skeniranjem mozga mladih žena, da su redom imale bolje reakcije nakon pet dana ispijanja kakao napitaka bogatih flavanolom.

 

2008.: Čokolada i upale

Znanstvenici su otkrili da oni koji su jeli do dvije kockice čokolade dnevno, imaju niže razine C-reaktivnog proteina, markera upale što ga se povezuje s oboljenjima srca. Kvaka je bila u tome da oni koji su jeli više od toga, nisu imali nikakve koristi.

 

2010.: Sindrom kroničnog umora

Ispalo je da je Montezuma II opet imao pravo. Nakon još jednog istraživanja pokazalo se da su se čak i neki koji zbog sindroma kroničnog umora više nisu mogli raditi, uspjeli vratiti na posao. Recept: osam tjedana klopanja čokolade bogate polifenolom.

 

2011.: Ovisnost, stvarna opasnost ili mit

Postalo je jasno da osjećaj zadovoljstva dok nam se čokolada topi u ustima, ima puno zajedničkog s djelovanjem nekih droga. Stvar je i u šećeru i u čokoladi. Činjenica je da neki odrasli čak osjećaju pravu euforiju. No, što se kakaa tiče, njegovim sastojcima potrebno je predugo vrijeme za ući u krvotok da bi djelovali na takav način. Što se šećera tiče, on djeluje puno brže i doista može mijenjati kemizam mozga u smjeru ovisnosti.

 

2012.: Čokolada može očuvati kožu

Velika studija 120.000 ljudi u SAD-u, pokazala je da su oni koji su bili među najvećim uživaocima kakaovih napitaka, imali od 13 do 18 posto manje čestu pojavu raka kože. Vjerojatno zbog kofeina. Samo, u šalici tople čokolade ga je 7 miligrama, a u šalici kave 137 miligrama, pa i u čaju.

 

2015.: Brojke i statistika čokolade i infarkta

Velika analiza na 150.000 ljudi u zapadnom svijetu pokazala je da do dvije kockice dnevno znače 21 posto manji rizik od moždanog, 29 posto niži rizik od srčanog udara i 45 posto niži rizik od oboljenja srca. Pokazalo se da do određene mjere tako može utjecati i mliječna čokolada, ne samo tamna. Neki su znanstvenici tada upozoravali, ipak, da to može biti posljedica i drugih elemenata ishrane.

(express.hr / SB)

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...