HRVATSKA PREDSJEDNICA OPET U AKCIJI: Kolinda napala Macrona i njegovu viziju EU?

Posljednjih mjeseci često se u europskoj javnosti spekulira o takozvanoj "Europi više brzina". Riječ je o inicijativi u kojoj bi se, sažeto rečeno, bogate zemlje zapadne Europe više povezale između sebe i tako van tog kruga ostavile siromašnije zemlje periferije.

  • Regija

  • 02. Okt. 2017  03. Okt. 2017

  • 3


Kolinda se takvim inicijativama danas oštro usprotivila.

 

"U Europi se nažalost šire razlike između takozvane stare i nove Europe ili između europskoga istoka i zapada. Te razlike treba doslovno izbrisati i na samom ovom prostoru kroz izgradnju temelja za gospodarski razvoj", među ostalim je rekla Hrvatska predsjednica.

 

Podsjetimo, "Europa više brzina" neformalni je naziv za još uvijek maglovitu ideju kojom bi se bogatije zemlje nastavile brže razvijati, a one manje razvijene ostale bi na rubu podijeljene Unije.

 

 

Značajan korak u tom smjeru prije nekoliko je dana učinio Emmanuel Macron koji se, uz Angelu Merkel, sve više pozicionira kao jedan od glavnih europskih lidera iako je na političkoj sceni relativno kratko. On je prošlog tjedna na pariškoj Sorboni održao veliki govor na temu budućnosti Europske unije, u kojem je pozvao na “novo osnivanje” i iznio niz prijedloga za dalekosežne promjene u ustrojstvu i funkcioniranju Unije. Macron je predložio da 19 članica eurozone imaju zajednički budžet, što onda znači i da bi eurozona trebala imati svojeg ministra financija. Nadalje, francuski predsjednik se zalaže za uvođenje zajedničkog europskog budžeta za obranu te osnivanje trupa za vojne intervencije EU-a, dakle za početak izgradnje europske vojske. Potrebno je da EU razvije zajedničku obrambenu strategiju, istaknuo je Macron.

 

Macron je iznio još cijeli niz ideja koje će EU, odnosno jedan dio iste, voditi u pravcu još većeg ujedinjavanja.

Ipak, jasno je da bi s većom integracijom eurozone nastao veći jaz između njenih 19 članica i ostalih 9 zemalja EU-a koje nemaju euro kao službenu valutu, među kojima je i Hrvatska. Nastala bi de facto Europska unija u dvije brzine, a Hrvatska po svemu sudeći ne bi bila u prvoj brzini.

 

 

Hrvatska nije članica eurozone i to je velik problem

 

Za početak, Hrvatska nije članica eurozone, a zasad nema ni ozbiljnih naznaka da bi to mogla postati, bez obzira na sporadične najave nekih političara. Otkad je Kolinda postala predsjednica, Hrvatska se dosta približila Mađarskoj i Poljskoj, zemljama čija je politika prilično suprotna onoj koju predlaže Macron.

Iako Hrvatska nije nužno isključena iz nikakvog procesa u Europskoj uniji, lako je zamisliti scenarij u kojem ostaje na periferiji.

 

 

Kolinda napala ideju o Europi u dvije brzine

 

Predsjednica Kolinda tako je danas oštro napala ideju o Europi u dvije brzine. Iako nigdje izrijekom ne spominje francuskog predsjednika, očito je da Kolinda kad govori misli baš na njegovu, ali i na slične inicijative. Kolinda je saveznika pronašla u Rumunjskoj gdje se nalazi na službenom putovanju.

"I Hrvatska i Rumunjska zalažu se za jednu jedinstvenu Europsku uniju. Izrazito smo protiv Europe više brzina, Europe koja bi imala jezgru i periferiju, protiv bilo kakve Europe koja ne bi svima pružala jednake šanse za razvoj", rekla je Grabar-Kitarović u Bukureštu gdje ju je primio njen rumunjski kolega Klasu Iohannis.

 

"Zato smo i pokrenuli Inicijativu triju mora ... ta je inicijativa prije svega usmjerena na koheziju europskog prostora", dodala je Kolinda.

 

"U Europi se nažalost šire razlike između takozvane stare i nove Europe ili između europskoga istoka i zapada. Te razlike treba doslovno izbrisati i na samom ovom prostoru kroz izgradnju temelja za gospodarski razvoj i veću kompetitivnost naših gospodarstava, kroz izgradnju prometne infrastrukture, energetske infrastrukture ali i kroz digitalizaciju i širenje širokopojasnog interneta", kazala je Grabar-Kitarović.
No, nije ovo prvi put da se Kolinda protivi ovoj inicijativi. Tako je u svibnju ove godine to isto napravila nakon sastanka s predsjednikom Europskog parlamenta Antoniom Tajanijem. No, ovaj put je zanimljivo što Kolindina reakcija dolazi svega par dana nakon izjava Emmanuela Macrona koji se sve više pozicionira kao nezaobilazna osoba kad je politika EU u pitanju.

 

 

Rumuni se slažu s Hrvatskom

 

Iohannis je naglasio da je Inicijativa Jadran-Baltik-Crno more ključna "za razvoj infrastrukture u našoj regiji". "A kad kažem regiji, mislim na sve države koje su nedavno postale članicama Europske unije i kojima su još uvijek potrebni važni impulsi za razvoj", rekao je Iohannis. "Infrastrukturne veze gotovo u potpunosti nedostaju u smjeru sjever-jug. Želimo da Inicijativa triju mora bude vidljivija, želimo promovirati i jasno predstaviti zajedničke projekte", rekao je rumunjski predsjednik.

 

On je također naglasio da dvije zemlje imaju slična stajališta glede europskih tema. "Obje države žele postati članice Schengena, obje države žele imati na raspolaganju europske strukturalne fondove", kazao je.

"Razgovarali smo sasvim prirodno i o budućnosti Europske unije i složili se da je vrlo važna bolja integracija i uklanjanje razlika između različitih članica EU-a", rekao je Iohannis.

Komentari - Ukupno 3

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...