SREĆKO LATAL O BUJANJU SEPARATIZMA: „Između Katalonije i RS-a postoje brojne ustavne, pravne i istorijske razlike“

Jasno je da između Španije i Katalonije sa jedne strane, i Bosne i Hercegovine i Republike Srpske sa druge strane postoje bitne ustavne, pravne, političke, istorijske, i mnoge druge razlike, tako da tu nema govora o znaku jednakosti. O tim razlikama se može govoriti nadugo i naširoko.
 

  • Društvo

  • 03. Okt. 2017  03. Okt. 2017

  • 2

No kao što znamo iz nekih ranijih primjera, sve te značajne razlike sigurno neće spriječiti bh. političare, pa i neke intelektualce, aktiviste ili medije - bilo u Sarajevu, bilo u Banja Luci ili Mostaru - da iskoriste ova zadnja dešavanja za promociju vlastitih, bilo separatističkih, bilo centralističkih ideja i inicijativa, ističe  regionalni urednik Balkanske Istraživačke mreže, BIRN, i direktor analitičke organizacije SOS Srećko Latal. 

 

Kako tumačite jučerašnje događaje u Kataloniji? Referendum o nezavisnosti ove pokrajine praćen je žestokim sukobima i brutalnosti španske policije prema građanima na ulicama. 

Ne bih se usudio davati svoje mišljenje o pravnim aspektima nedeljnih dešavanja u Kataloniji, no mogu vam ponuditi neka razmišljanja o tamošnjim dešavanjima iz ugla "zabrinutog građanina" koji je slične procese, kao i njihove posljedice, doživio više puta u proteklih tridesetak godina. Čak i ako Katalonija nema ustavno pravo na odcjepljenje, i čak i ako nije imala zakonsko pravo da održi ovaj referendum, mislim da je brutalnost španske policije, kao i uvijek u sličnim slučajevima, proizvela krajnje suprotan efekat od onog što je vlast u Španiji htjela postići. 

.

Može li referendum u Kataloniji imati domino efekat u Evropi? DW u tom kontekstu danas piše o drugim regijama na starom kontinentu koje teže samostalnosti: Baskija, Škotska, Flandrija, Padanija, Južni Tirol, Korzika, pa čak i Bavarska. 

Pitanje prava naroda na samoopredjeljenje je uvijek klizak teren, kako u teoriji tako još više u praksi. No postoje određeni faktori koji su izvjesno doprinijeli ovom trenutnom ozračju širom Evrope. Sve dok je Evropska unija poslovala dobro i generirala stalni privredni rast, sigurno zaposlenje, platu i solidan profit, secesionističke ideje i inicijative su bile dobrim djelom prikrivene. Međutim, danas se EU suočava sa ozbiljnim krizama i izazovima, i nove-stare nacionalističke, secesionističke ili autonomaške ideje i inicijative ponovo jasno izlaze na vidjelo.  

 

Imajući u vidu rast sigurnosnih bojazni ali i etničkih i političkih tenzija širom Evrope, jasno je da će katalonska inicijativa, ali i odgovor Španije pa i same Evropske unije na ovaj izazov, u velikoj mjeri uticati na slične ideje u ostatku Evrope, od Balkana do Velike Britanije, ili od Italije do Njemačke i Moldavije.  Za sad, čini se da su i katalonske, i španske vlasti pale na ispitu jer su iskoristili referendum za promociju svojih političkih ideja na uštrb sigurnosti i dobrobiti svojih građana. 

 

Na ovom ispitu - po ko zna koji put - pala je i EU, čiji zvaničnici se u očiglednom strahu od političkog sukoba sa Madridom za sad fokusiraju na ustavno-pravne aspekte ovog problema, ignorišući  ponašanje španske policije prema vlastitom narodu. Sa ovakvim stavom, Brisel možda kratkoročno izbjegava ovaj politički "vrući krompir," ali u isto vrijeme dugoročno slabi vlastite temelje koji su se od početka bazirali na demokratiji i poštivanju ljudskih prava. EU danas sve više ignoriše gaženje tih ljudskih prava, kao i opasno jačanje nacionalističkih i/ili drugih konzervativnih ideja u mnogim zemljama članicama, od Mađarske, do Hrvatske i jučer - Španije.   

 

U konačnici, vječito pitanje u BiH - paralela Katalonija i Republika Srpska. Može li se između ove dvije situacije staviti znak jednakosti?  

Jasno je da između Španije i Katalonije sa jedne strane, i Bosne i Hercegovine i Republike Srpske sa druge strane postoje bitne ustavne, pravne, političke, istorijske, i mnoge druge razlike, tako da tu nema govora o znaku jednakosti. O tim razlikama se može govoriti nadugo i naširoko. No kao što znamo iz nekih ranijih primjera, sve te značajne razlike sigurno neće spriječiti bh. političare, pa i neke intelektualce, aktiviste ili medije - bilo u Sarajevu, bilo u Banja Luci ili Mostaru - da iskoriste ova zadnja dešavanja za promociju vlastitih, bilo separatističkih, bilo centralističkih ideja i inicijativa. 

 

Također je jasno da postoje i određene sličnosti između ove dvije zemlje. Jedna sličnost između BiH i Španije je da su obje zemlje svoje ozbiljne unutrašnje probleme godinama "gurale pod tepih." Čini se da obje zemlje to još uvijek rade, to jest pokušavaju da ignorišu ili prikriju posljedice unutrašnjih problema umjesto da se ozbiljno posvete otkrivanju i prevazilaženju njihovih uzroka. Kao što je obično slučaj, svako ignorisanje ili prikrivanje problema ga vremenom samo pojačava.

 

Također, ovaj katalonski referendum donekle podsjeća na referendum o Danu Republike Srpske, koji je održan u RS-u prošle godine. Mada je Ustavni sud BiH jasno odredio da su i Dan RS-a i referednum o ovom danu neustavni, mislim da su i lokalna i međunarodna zajednica vrlo loše i kratkovido reagovali na taj, očigledno namjeran izazov od strane Vlade RS-a. Kao i u slučaju reakcije španske Vlade na referendum u Kataloniji, mislim da je žestoka reakcija djela domaće i strane javnosti na referendum u RS-u, mada Bogu hvala bez nasilja, upravo bila ta koja je mnogim građanima RS-a dala osjećaj legitimnosti ovog referenduma. Pitam se da li je možda bilo bolje ignorisati ove referendume, posebice imajući u vidu da su sa pravnog aspekta ionako bili ilegalni i samim tim nisu mogli proizvesti nikakvu novu zakonsku posljedicu. 

 

I referendum u Kataloniji, i prošlogodišnji referendum u RS-u nude jedan jasan zaključak: dezintegracija jednog društva se ne može spriječiti niti nasiljem, niti pravnim mjerama ili političkim akcijama, već samo upornim i strpljivim radom na jačanju integrativnih procesa, pogotovo boljem uzajamnom razumijevanju i poštivanju različitosti unutar društva. Bez toga neće biti niti mirne Bosne, niti Španije

 

(vijesti.ba / SB)

 

Komentari - Ukupno 2

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...