SLOVENCI TVRDE: "Priznali smo Kosovo, zašto ne bismo i Kataloniju?"

Za peticiju, pokrenutu u Sloveniji, kojom se osuđuje nasilje policije i podržava namjera Katalonaca da izađu na referendum, prikupljeno je preko 3.000 potpisa.

  • Regija

  • 06. Okt. 2017  07. Okt. 2017

  • 7


Pitanje o priznanju katalonske nezavisnosti postalo je i sastavni dio kampanje za skore predsjedničke izbore.

Za priznanje Katalonije u suočavanju kandidatkinja i kandidata na nacionalnoj RTV Slovenija zauzelo se njih skoro polovina od ukupno devet kandidata za izbore zakazane 22. oktobra, dok su svi osudili prekomjernu upotrebu policijskog nasilja.

 

Za priznanje Katalonije "ako i kada ona proglasi samostalnost" izjasnio se gradonačelnik Kamnika Marjan Šarec, koji se smatra najopasnijim rivalom aktuelnom predsjedniku Borutu Pahoru, podsjetivši da je Slovenija bila među prvim članicama EU koja je priznala nezavisno Kosovo.

 

"Kad smo mogli da priznamo nezavisno Kosovo, zašto ne bismo i Kataloniju, ako i kada proglasi nezavisnost", rekao je Šarec, političar mlađe generacije koji tokom kampanje ističe da je došlo vrijeme za promjenu političara koji su već dvadesetak i više godina na vlasti.

 

Šarec je diplomirao na Akademiji za pozorište i film, na odsjeku za glumu, a politikom se na lokalnom nivou bavi od prije sedam godina.

 

Dva puta je do sada biran za načelnika gradića nedaleko od Ljubljane.

 

Najprije je bio član stranke Pozitivna Slovenija bivšeg ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića, a nakon njene propasti osnovao je svoju stranku Lista Marjana Šareca.

 

Inače, peticiju je prvi od pedesetak političara i intelektualaca potpisao nekadašnji predsjednik Milan Kučan, a uz njega potpisuju je i brojni intelektualci, kulturni i javni radnici, ali i neki političari poput bivšeg ministra spoljnih poslova Dimitrija Rupela te slovenskog zastupnika u Evropskom parlamentu Ive Vajgla.

 

Nakon uzdržanih izjava vlade da ne razmatra moguće priznanje Katalonije ako, prema najavama, ona na osnovu rezultata referenduma proglasi nezavisnost, to pitanje je postavljeno i kandidatima za predsjednika države.

 

Aktuelni predsjednik Pahor je bio uzdržan, s obzirom na to da o takvim stvarima po slovenačkom ustavu odlučuju vlada i parlament, a ne predsjednik, ali je podsjetio na "simpatije" koje Slovenci imaju prema katalonskom narodu, što, kako ističe, nije izraz protivšpanskog raspoloženja.

 

Među potpisnicima peticije za Kataloniju je i ugledna sociološkinja Spomenka Hribar, jedna od čelnica pokreta Demos, koji je devedesetih godina prošlog vijeka radio na osamostaljenju Slovenije.

 

U razgovoru za nedjeljnik Mladina ona je izrazila duboko razočaranje zbog stavova Slovenije i cijele Evropske unije prema katalonskom problemu, rekavši da su nastojanja te nacije da dobije državnu nezavisnost legitimna.

 

Prema njenim riječima, u Evropi postoji više naroda koji su "zreli" za državno osamostaljenje, što je po njoj njihovo legalno i legitimno pravo, a ako Evropa bude istrajala na sadašnjim rigidnim stavovima, koje je pokazala na slučaju Katalonije, ona bi se mogla raspasti kao bivša Jugoslavija.

 

"Bude li Evropa tako rigorozna i autoritarna kao u slučaju Katalonije, mogla bi eksplodirati, što se neće dogoditi ako prizna pravo na samoodređenje naroda i nastojanja da se ostvari suživot između nove i pređašnje države. Evropa bi morala da razriješi suprotnosti i neprijateljstva, a ne da bude tlačitelj jednih u korist drugih." navela je ona.

 

Prema njenim riječima, "bivša Jugoslavija, koliko god je u svjetskim razmjerama bila mala, usred Hladnog rata je pokrenula nesvrstani pokret kao svjetski fenomen tadašnjeg vremana, dok Slovenija nije u stanju da zauzme svoj suvereni i nezavisni stav prema evropskoj politici", navela je Hribarova, prenijela je Hina.

Komentari - Ukupno 7

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...