ŠTA KAŽE SUDSKA PRAKSA: Ako se pravosuđe i dočepa Todorića, njegovu krivnju bit će teško dokazati

Premda su Ivica Todorić i njegovi menadžeri osumnjičeni za najteža kaznena djela iz sfere gospodarskog kriminala, stručnjaci smatraju da će biti jako teško dokazati njihovu krivnju.

  • Regija

  • 19. Okt. 2017  19. Okt. 2017

  • 0

O tome da u Hrvatskoj rijetko dolazi do osuđujućih presuda za ovu vrstu kriminala svjedoče brojni pompozno najavljivani sudski procesi koji su neslavno završili, ali i statistika DORH-a, koja pokazuje zabrinjavajuću neučinkovitost istražnih organa i sudova.

 

Prema izvješću DORH-a, Ivica Todorić i njegovi menadžeri sumnjiče se za tri kaznena djela. Najteže je ono vezano uz 'zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju', za koje je predviđeno do 10 godina zatvora.

Ovaj članak pokriva sva radnje kojima odgovorne osobe mogu povrijediti dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa i time sebi ili drugome pribaviti protupravnu imovinsku korist.

 

Druga inkriminirajuća djela odnose se na krivotvorenje službene isprave, za što je predviđeno do pet godina zatvora i povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga, za što se može dobiti do tri godine zatvora.

Iako se čini da su Todorićeve malverzacije, o kojima je iscrpno govorio izvanredni povjerenik Ante Ramljak, a na kojima se bazira DORH-ovo izvješće, lako dokazive u sudskom postupku, treba voditi računa o tome da je od pokretanja istrage do osuđujuće presude dug put, osobito kada je riječ o ovako složenim predmetima.

Odvjetnici upozoravaju da revizorska izvješća za sud nisu nikakav dokaz i da će u istrazi trebati vještačiti svaku transakciju te dokazati da je postojala namjera za počinjenje kaznenog djela.

 

Sudska praksa pokazuje da je to vrlo teško, osobito kada optuženici imaju vrhunske odvjetničke timove koji nastoje svim pravnim, a često i drugim sredstvima (obrada svjedoka) osporiti navode optužnice i pronaći slabe točke u istrazi.

 

Da istražni organi i sudovi nisu osobito učinkoviti u procesuiranju gospodarskih nedjela, potvrđuje i statistika DORH-a koja pokazuje velik broj odbačenih optužnica i blage kazne kod rijetkih osuđujućih slučajeva.

Osobito zabrinjava činjenica da je najviše odbačenih optužnica upravo za djela za koja su osumnjičeni čelnici Agrokora.

 

Naime za zlouporabu u gospodarskom poslovanju lani je prijavljena 691 osoba, a odbačeno je 318 optužnica ili 46 posto.

 

Za povredu obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga prijavljeno je 25 osoba, a čak 80 posto (20 tužbi) je odbačeno.

 

Za kazneno djelo krivotvorenja službenih ili poslovnih isprava podneseno je 1.713 prijava, a odbačeno je 629 prijava (36,7 posto).

 

Međutim čak i kad sud prihvati optužnicu, velik broj suđenja završi oslobađajućom presudom, što je osobito čest slučaj kod suđenja za kazneno djelo zloporabe u gospodarskom poslovanju. Naime od svih oslobađajućih presuda za djela gospodarskog kriminala čak 54,3 posto odnosi se na djela za zloporabu u gospodarskom poslovanju.

 

Ako na kraju i dođe do osuđujuće presude, sudovi najčešće razrezuju uvjetne kazne, a u slučajevima kada se odluče za zatvorsku kaznu, rijetko dosuđuju zatvor duži od godinu dana.

 

Tako je od 746 presuda za gospodarski kriminal u 2016. samo 47 osuđenika završilo s kaznom zatvora iznad godine dana. Pritom je samo jedan osuđen na zatvorsku kaznu dužu od pet godina.

 

Neučinkovitost u procesuiranju gospodarskih kaznenih djela u DORH-u objašnjavaju brojnim poteškoćama s kojima se suočavaju, koje otežavaju dokazivanje ovih kaznenih djela. Između ostalog, navode da je velik broj prijava nepotpun i u pravilu bez odgovarajuće relevantne poslovne dokumentacije koja je potrebna za ocjenu njihove osnovanosti. Nerijetko se događa da se nakon više pokušaja ne uspije doći do dokumentacije jer je ona uništena od odgovornih osoba ili zbog proteka zakonskog roka čuvanja.

 

Također, u DORH-u upozoravaju na čestu pojavu da se prijave podnose zbog kaznenih djela koja su počinjena u znatno ranijem razdoblju u odnosu na vrijeme podnošenja kaznene prijave, što dodatno otežava pribavljanje dokaza.

 

Naglašavaju i problem nedovoljne educiranosti istražitelja s obzirom na to da je velik broj kaznenih prijava složene činjenične i pravne prirode.

 

 

(SB/Tportal)

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...