POSLASTICA ZA LJUBITELJE ASTROFIZIKE: Doktorska disertacija Stephena Hawkinga prvi put javno dostupna

Doktorat je naslovljen „Svojstva širećeg svemira, implikacije i posljedice širenja svemira“ sa zaključkom kako sazviježđa ne mogu biti stvorena kroz rast tek malih poremećaja

  • HiTec

  • 23. Okt. 2017  23. Okt. 2017

  • 0

Prvi je put doktorska disertacija Stephena Hawkinga javno dostupna. Nakon što je zaprimilo stotine i stotine zahtjeva za uvid u tezu na kojoj je 1966. godine diplomirao slavni astrofizičar, Sveučilište u Cambridgeu je uz Hawkingovo dopuštenje digitalizirani doktorat otvorilo svakome tko se s time želi upoznati.

 

Bit će zanimljivo i koliko će čitatelja doista i razumjeti što je tada 24-godišnji Hawking napisao. Doktorat je naslovljen „Svojstva širećeg svemira, implikacije i posljedice širenja svemira“ sa zaključkom kako sazviježđa ne mogu biti stvorena kroz rast tek malih poremećaja.

 

No, motivacija iza dopuštanja javnosti da dobije uvid u njegov doktorat ipak je poticanje istraživanja, 'gledanje u zvijezde, a ne u pod, razmišljanje o našem mjestu u svemiru te pokušaj da se svemir razumije', kako je rekao fizičar dodajući kako 'svatko, bilo gdje u svijetu treba imati slobodan, neometan pristup ne samo mojem istraživanju, već i istraživanju svakog velikog i znatiželjnog uma kroz spektar svega što ljudi danas razumijevaju'.

 

– Svaka generacija stoji na ramenima onih prije njih, kao što sam ja kao mladi doktorand Cambridgea bio inspiriran radom Isaaca Newtona, Jamesa Clerka Maxwella i Alberta Einsteina. Divno je čuti kako su mnogi već pokazali interes za skidanje moje disertacije, nadam se da neće biti razočarani kada konačno dobiju pristup, rekao je još dr. Hawking.

Sveučilište u Cambridgeu nada se kako će ovaj potez potaknuti i druge da objavljuju svoje disertacije. Od ove jeseni doktorandi su tog sveučilišta obvezatni svoje radove predati u digitalnom obliku gdje će se nastojati da ostanu dostupnima. Isto će se sada pokušati i sa znanstvenicima koji su se školovali na Cambridgeu a koji uključuju i 98 nobelovaca. Različiti su radovi iz digitalne arhive sveučilišta samo ove godine skinuti više od milijun puta. Redovna arhiva sadrži osam milijuna knjiga, milijun karata, smještenih na ukupno 200 km polica koje se šire svake godine za još tri kilometra.

 

Podsjetimo, već s 21 godinu Hawkingu je dijagnosticirana amiotrofična lateralna skleroza te mu liječnici nisu davali više od dvije godine života. No, unatoč bolesti koja ga je ostavila prikovanog za stolac s mogućnošću glasovnog komuniciranja samo kroz sintetizator glasa, Stephen Hawking postao je dominantnim znanstvenim umom 20. ali i 21. stoljeća. Njegova Kratka povijest vremena iz 1988. još je jedna od najuspjelijih popularno-znanstvenih knjiga koja se prodala u deset milijuna primjeraka a prevedena je na više od 40 jezika. Na Cambridgeu je Hawking od 1979. do 2009. držao istu titulu kao i Isaac Newton – Lucasian professor of mathematics.

 

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...