"NOBEL SE PRŽI U GROBU": Kusturica u svom, primitivnom stilu, odgovorio nobelovki koja je poručila da su SRBI SAMI SEBI NANIJELI ZLO!

Alfred Nobel se prži u grobu jer njegov laureat tvrdi da je upotreba dinamita i gorih naprava zdrava stvar za ljudski rod i osvještanje nacije - napisao je, između ostalog, Emir Kusturica u autorskom tekstu "Jedan dan u životu Herte Miler".

  • Mini market

  • 25. Okt. 2017  25. Okt. 2017

  • 6


Povod za reakciju Emira Kusturice, koji je objavljen na portalu "Iskra", bio je istup njemačke književnice Herte Miler, dobitnice Nobelove nagrade za književnost, koja je na tribini održanoj u JDP "Logika 29. februara", održanoj u organizaciji ambasade Njemačke i Sajma knjiga, navela da su Srbi sami sebi nanijeli patnju i da je vojna intervencija legitimno sredstvo.

 

- Poslije nastupa književnice Herte Miler u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, jasno je kako su organizatori Sajma knjiga napravili grešku.Trebalo je da dogovore sa nadležnim organima i spisateljicu pozovu na vojnu paradu, nikako na mjesto gde se skupljaju ljubitelji književnosti. Zbog toga što se vidi da ona preferira vojnostrateški put do nacionalnog osvještenja, radijaciju koju uranijumske bombe ostavljaju u prostoru i da ne vjeruje u efikasnost metarofe i književnog izraza - naveo je Kusturica.

 

Na tribini u JDP Milerova je rekla da "kada postoji rat, tada mora da se izvrši zahvat kako bi jedna strana izgubila sve i bila podražena od druge". Njemica je takođe poručila i da "ko u devet godina vodi četiri rata i ko tako pragmatično gradi groblja kao gradove, on se ne može stići riječima".

 

- Imao mnogo načina da se sretnemo da Hertom Miler. Možda je, ipak, bilo najbolje da Milerovu pozovemo, nekoliko dana ranije u Kragujevac. Tamo bi je protokol natjerao da položi cvijeće na gubilište kragujevačkih đaka i profesora i što je najvažnije, morala bi da ćuti. Poslije onoga što je izgovorila u JDP tako bi bilo najbolje. Pokazalo se, naime, da kada nobelovka govori rječnikom vojnikinje, otme joj se ono što literatura ne trpi. U svoje ime i pod firmom Nobelove nagrade opravdava civilne žrtve. Doduše, sve to čini, kako kaže, ne zbog sebe, nego u našu korist - napisao je Kusturica.

 

On dalje navodi da Herta Miler umjela i da upriliči predavanje na temu "Uticaj uranijuma na osvještenje zabludele Evropske nacije" i da je prikladnije da je umjesto na Sajam knjiga pozvana na vojnu paradu ili Sajam automobila.

 

- Pretposavljam da bi u okolnostima vojne parade otvorila srce i poistovjetila Sovjetski savez sa Ruskom Federacijom , te pokušala da nas ubijedi kako je oslobađanje Beograda 1944. bilo relativno i kako je došlo vrijeme za podizanje nacističkim vojnicima. Ne sumnjam da bi ona do kraja izrazila svoju humanost konstatacijom da su i oni bili ljudi. Okreni, obrni, po onome što je izgovorila je pozorištu, ona je htjela da kaže "u stvarnosti je sve kao i u fudbalu gde na kraju, u drugom poluvremenu svakako pobjede Nijemci" - piše srpski reditelj.

 

Opet ponavlja - greška je što je Herta Miler pozvana na Sajam knjiga "jer je naše gostoprimstvo mogla da osjeti i na Sajmu automobila".

 

- Ono jeste da kod nas ima više posetilaca na sajmu knjiga nego automobila, ali našao bi se tu neki njen obožavalac, koji voli "mercedes". Tu bi popila iskreni aplauz i uz nekoliko selfija osjećala bi se komotnije. Zamišljam Hertu Miler kraj "mercedesa konvertibil", ponosna kao oni vojnici koji su umarširali u Beograd aprila 1941. nakon bombardovanja Beograda, koje je bilo mnogo slabije, tvrde stručnjaci, njene kolege, od onog koje je izveo NATO 1999. godine - citat je iz Kusturičinog autorskog teksta.

 

Milerova je na tribini rekla da nije razumjela arogantan stav Srbije prema NATO, da je žalila što Sjeverna alijansa nije ušla u njenu rodnu Rumuniju da svrgne porodicu Čaušesku, da Ukrajincima treba dati oružje protiv Rusa, da se nadala demokratizaciji Rusije ali da je to Putin spriječio.

 

- U vremenu kada smo odrastali Herta Miler i ja (ona je samo godinu dana starija od mene), presudnu ulogu na mišljenje, ali i na svjetonazor nisu igrale ideološke poruke koje je ona iskopirala iz vremena sovjetske okupacije Rumunije i izgovorila u JDP. To su činile knjige i filmovi. Može se pretpostaviti da smo u isto vrijeme čitali Solženjicina i patili za zatočenicima poput Denisa Denisoviča. Kada smo gledali "Blago Sijera Madre" ili kasnije Brus Lija, srce nam je kucalo za progonjenim ili poniženim i po pravilu smo stajali na strani slabijih. To su bila vremena kada je riječ bila tvrđava, a ne kurva, kao danas. Herta Miler nas uči da je takvo mišljenje izanđalo i čini se da kao da se još uvijek rve sa vampirima koje do nje stižu u obličju Nikolaja i Helene Čaušesku. Zbog te traume ona vjeruje kako su NATO bombe po Srbiji obezbijedile da se oni nikada neće vratiti. Jer, da nije tako i da ima pravde, Nobelova nagrada bi umjesto Herti Miler 2009. bila uručena najvećem živom austrijskom piscu Peteru Hendkeu - zaključio je Emir Kusturica.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 6

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...