PREMIJERA 28. OKTOBRA: „Kralj Lear“ u Narodnom pozorištu Sarajevo

"Kralj Lear" jedno je od najpoznatijih djela Williama Shakespearea, zasnovano na priči o jednom od mitoloških kraljeva Britanije, ponovo će se igrati na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo.

  • Kultura

  • 25. Okt. 2017  25. Okt. 2017

  • 0

Naime, premijera je zakazana za 28. oktobar u 19.30 sati, ovaj put u adaptaciji i režiji Diega de Brea, teatarskog maga iz Slovenije, uz kostimografiju Blagoja Micevskog iz Makedonije i u dramaturgiji Džejne Avdić. Kralj Lir bit će Izudin Bajrović, Regana - Sanela Pepeljak, Gonerila - Mediha Musliović, Konvel, kralj Francuske, Kent - Slaven Vidak, Olbeni, vojvoda od Burgundije - Vedran Đekić i Cordelija - Elma Juković.

 

Da se nakon 60 godina "Kralj Lear" vraća na scenu NP-a Sarajevo, u koprodukciji s MESS-om i Ambasadom Velike Britanije u BiH, kao partnerom, potvrdila je na jučerašnjoj konferenciji za novinare, direktorica Marijela Hašimbegović, ističući:

- Shakespeare je "Kralja Leara" ostavio svima nama u bezvremensko naslijeđe. Zašto Shakespeare danas, odgovor je u tome da želimo uspostaviti paralelu između onog što je potreba teatra danas, težište stavljamo uvijek na potrebe čovjeka i na njegov odnos prema unutrašnjem i vanjskom svijetu i ono što nosi turbulentna svakodnevnica. Shakespeareova djela oslikavaju vrline ljudske prirode, a isto tako i njegove poroke. Ono što su njegovi likovi to su metafore i simboli ljudske prirode.

 

Skidanje maski

- Kralj Lear je tragedija koja govori o prolaznosti ne samo čovjeka nego jednog cijelog svijeta. To je tragedija koja govori o političkim autoritetima, unutrašnjim sukobima u porodici, o ocu koji se ogriješio u roditeljskoj ljubavi. Kroz historiju pozorišta, "Kralj Lear" treći se put postavlja na našoj sceni. Prvi put, bilo je to 1935, a 1954. napravljena je prva obnova. U Narodnom pozorištu realizirana su još neka Shakespeareova djela kao na primjer "San ljetne noći" 1921, te "Richard III" 2011.

 

Britanski ambasador u BiH, Edward Ferguson, iznio je zadovoljstvo i čast zbog prilike da surađuje na ovom projektu s pozorištem i dramskom akademijom Helen O’Grady, ističući:

- Naša podrška dolazi putem kampanje Culture is Great. "Kralj Lear" je predstava koju veoma volim. Proveo sam dvije godine učeći je u srednjoj školi. Zaista se radujem sarajevskoj predstavi.

 

Ko je i kakav novi sarajevski kralj Lear pokušao je protumačiti redatelj de Brea riječima:

- Puno se priča o kralju Learu, da je najveći, a ustvari on je tragični lik u veoma intimnoj priči čovjeka koji skine sve maske, u momentu kada se suoči sa smrću, kada treba biti potpuno iskren, kad dolazi pred smrtni strah i odlazak... Znamo da je najjednostavnije nešto započeti ali tegoba je završiti. Ne samo ovu predstavu nego svaku priču. Predstava je užasno zahtjevna za sve glumce, za Leara naročito, ali ova suradnja s Izom promijenila mi je i koncept u dobrom smislu. Njegov Lear je vladar, diktator koji ima sve, pa siromah, izbjeglica, klaun ali i malo dijete koje je potpuno nemoćno i suočava se s krajem. Mislim da je Shakespeare pisao Leara kao alterego i da je to posljednja igra koju čovjek odigra noseći gnjev, jer star čovjek koji je nemoćan postane agresivan, hvata se za vazduh kojeg nema više...

 

Do premijere su još dva dana, a de Brea ističe:

- Predstava je u osjetljivoj fazi, podrazumijevam naš rad kao u sportu. Jedno je očekivanje, drugo je naš rad i ozbiljnost, treće su sve konstelacije - kako će to proći. To nije matematika. Teatar zavisi od čovjeka. Puno je mogućnosti. Potpuno vjerujem u stvar, znam šta radimo i idemo tačnim putem. Ali ova temeperatura mora da se gradi. Ništa u životu nije sigurno ili barem ništa osim smrti. Ne znam s čime ćemo izaći na scenu, ne znam koja su vaša očekivanja... Imam stajalište, a ne samo mišljenje i borim se za to.

 

"Kralj Lear" djelo je koje je doživjelo mnoge pozorišne izvedbe širom svijeta, kao i televizijske i filmske adaptacije, a prema drami nastala je istoimena opera. Ulogu kralja Leara glumili su mnogi proslavljeni glumci od Laurence Oliviera, Orsona Wellesa, Anthonyja Hopkinsa, Christophera Plummera do Radeta Šerbedžije. Naš kralj Lear je Izudin Bajrović, koji je istovremeno prvak NP-a, ali i v. d. direktor Drame. Kazao je:

- Samo sam se prepustio rediteljskoj inteligenciji i intuiciji, iako je Diego de Brea mlađi od mene. To je ono što će mi ostati kao najznačajnije iskustvo u dugom bavljenju glumačkim poslom. Ko je čitao kralja Leara i oni koji nisu, svi znaju da je to komad s puno događaja, više paralelnih priča, puno likova, međutim Diego je izvukao jednu liniju koja je njega interesovala, a to je priča šta se dešava s Learom, koji su njegovi lomovi, pad, sunovrat i smrt. Na kraju se priča svela na šest likova. Svi smo vrlo intenzivno i posvećeno radili, a imamo još nekoliko dana.

 

Za one koji vjeruju

Nihad Kreševljaković, direktor MESS-a, podsjetio je da je Internacionalni teatarski festival angažiran na afirmaciji teatra, suradnji i komunikaciji s drugim teatarskim istitucijama:

- Od 1992. MESS je učestvovao u realizaciji 70 predstava, a od toga je 15 u saradnji s Narodnim pozorištem Sarajevo. Prva suradnja je realizirana 1993, bila je to "Tvrđava" Ahmeda Obradovića i Tahira Nikšića, a tokom opsade radili smo "Svilene bubnjeve" Harisa Pašovića i "Ajax" Pjera Žalice, a kasnije "Pobunjenike" Nermina Hamzagića te s teatrom Ulysses "Antigonu" i "What is Europe" Andraša Urbana. Kao što smo tada vjerovali u našu misiju u kreiranju boljeg svijeta tako vjerujemo i danas. Postavka "Kralja Leara", jednog od najgenijalnijih djela svih vremena, genijalnog autora, uz našeg prijatelja Diega de Brea kao reditelja i s Izudinom Bajrovićem u naslovnoj ulozi - prvorazredni je događaj za sve one koji vjeruju u važnost teatra i umjetnosti uopće.

Prva repriza "Kralja Leara" zakazana je za 30. oktobar u 19.30 sati, a na repertoaru je i 21. i 23. novembra.

 

(Oslobođenje / SB)

 

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...