ŽELJKO KOMŠIĆ: Ruski uticaj na Čovića i Dodika opasniji nego što izgleda

O lobiranju za izmjene Izbornog zakona, ruskom uticaju u Bosni i Hercegovini, evropskim i NATO integracijama, postojanju ili nepostojanju parlamentarne većine na nivou BiH, kao i akcizama za Dnevnik TV1 govorio je predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić.

  • Politika

  • 25. Okt. 2017  25. Okt. 2017

  • 0

 

 

Žestoka su lobiranja ovih dana za izmjene Izbornog zakona. Dragan Čović razgovara sa svima, od Zagreba do Brisela. Šta mislite, hoće li uspjeti?

On razgovara sa svima sa kojima ne bi trebao a sa onima sa kojima bi trebao ne razgovara. Neće uspjeti jer je taj projekat izmjena Izbornog zakona onako kako je on zamislio, jednostavno potpuno retogradan i vuče BiH dalje od onoga za što se i Čović, barem javno zalaže, a to su euroatlanske integracije. Potpuno je suprotan svim standardima koji vrijede u demokratskom svijetu. Međutim, vidim da na tome insistira, svjestan da će taj projekat propasti i očigledno mu to treba i za predizbornu i za postizbornu priču. Mislim da je to jedna funkcija ovakvog nastupa i tolikog insistiranja na projektu koji neće proći. Drugo, time se otvara jedno polje daljnjeg pritiska na političko Sarajevo, ne bi li se ova zemlja definitivno etnički podijelila.

 

Čović kaže da po pitanju NATO treba poštovati stav da RS prati Srbiju. Može li se poštovati da entitet jedne zemlje prati stav druge države?

Po meni ne može, ali ta Čovićeva izjava je u korelaciji sa njegovim strateškim odnosima sa Miloradom Dodikom, i sa povećanjem ruskog uticaja u cijelog regiji, gdje, koliko ja mogu da vidim, što je vrlo interesantno, da su involvirani hrvatski politički zvaničnici, pa i oni u Republici Hrvatskoj. To je malo šira igra, opasnija nego što sada izgleda, i mislim da bi nama najpametnije bilo da definitivno presiječemo svaku kalkulaciju kada je riječ o NATO-u, i o tome jesmo li ili nismo za to i da krenemo ka NATO paktu na način kako se to traži od nas iz tog saveza.

 

Američki dužnosnik Hoyt Yee je ovih dana u Beogradu, Vučiću jasno poručio da Srbija ne može istovremeno ići ka EU i koračati prema Rusiji. Je li to jasna poruka i za neke u Bosni i Hercegovini?

Pa jeste, jasna je to poruka, ali je pitanje na kojem nivou se američka administracija  time bavi. Moje je mišljenje da ruske planove na Balkanu mnogi podcjenjuju. Hoyt Yee je čovjek koji to očito dobro zna, ali on je u američkoj administraciji najviši nivo koji se bavi BiH, i to jednostavno nije tema koja dopire do mjesta gdje se odlučuje, što može koštati cijeli projekat EU i NATO integracija u konačnici, a poslije će to biti teško ispravljati, jer Rusi su vrlo temeljiti kada je riječ o njihovom uticaju, jer taj uticaj prije svega ostvaruju putem energije, tu prije svega mislim na plin i snabdijevanje cijele ove regije, kao i ogromnim novcem kojim raspolažu. Mislim da se u evropskim prijestolnicama kao i u Washingtonu ovo što se trenutno radi od strane ruske politike na Balkanu jako podcjenjuje.

 

Kada se malo pogleda, mada ja ne vidim da se neko kod nas u institucijama, pa čak nemojte mi zamjeriti ni u medijima, bavi s tom situacijom, iako ima nekih analiza, mi smo jednostavno time zatečeni. Sve što ruska politika pokušava da uradi na Balkanu nije bezopasna stvar, nije cjenkanje sa EU, to je strateški dobro osmišljen potez Moskve.

 

Predsjednica Hrvatske je govorila da Rusija preko Dodika vodi hibridni rat, a Čović je Dodikov glavni partner. Šta to znači u kontekstu HDZ-a. Oni negiraju ruski uticaj?

Pazite, predsjednica Hrvatske je nedavno bila u Rusiji, i ono što je ona tamo uradila zaista je sa njene tačke gledišta interes Hrvatske i oni su to odlično odigrali, i tu je predsjednica nakon dugo vremena pokazala određenu diplomatsku vještinu. Druga je stvar što nas to košta, ali za Hrvatsku je posjeta bila odlična stvar jer su sklopili dobar aranžman kada je riječ o interesima Hrvatske. U Rusiji su svjesni da u Hrvatskoj neće imati toliko vjernog saveznika ali ruska politika na Balkanu se svodi na to da više ovdje neće da stoje samo jednom nogom u Srbiji, nego sada hoće da stoje s dvije - jedna je u Hrvatskoj a druga u Srbiji.

 

Mi u svemu tome možemo biti najveća žrtva, na način da naši susjedi osokoljeni svojom pozicijom bilo u NATO-u ili u savezništvu sa Rusijom, jednostavno misle da u BiH mogu raditi šta hoće. Ali ponavljam, kod nas se nažalost niko ozbiljno ne bavi tom temom, ne prati niko poteze kako diplomatija susjednih zemalja, tako ni svjetskih sila, i bojim se da ćemo doći u situaciju gdje će nas jednostavno zateći neke stvari i nećemo se moći izvući. Kada se doda nezainteresovanost Washingtona za sve to, kao i EU koja je zaokupljena masom svojih problema i nema snagu da se tome odupre.

 

Kako vidite EU put BiH, jesmo li blizu ili daleko?

Nismo bliže, mislim da smo čak malo odmakli od mjesta na kojem smo bili. Pa i ovi projekti koji nam se guraju kao anticivilizacijski poput izmjena Izbornog zakona kojim treba da se pojača diskriminacija, sve više legitimiteta dobijaju, ne samo u političkom životu i javnosti.

 

U zadnje vrijeme se postavlja pitanje da li ima većine na državnom nivou ili ne. Kako Vi na to gledate?

Formalno ima jer niko ne odlazi i svi su tu, ali kad dođe do ključnih političkih stvari, onda prisustvujete takvoj svađi između tih opcija, da se nekada čini da je opozicija viška u toj priči, koliko se oni žestoko udaraju. Mislim da će to potrajati sve do izbora s obzirom da će se sada još pojačati ta politička retorika ne bi li svako osvojio simpatije kod svog biračkog tijela.

 

Može li se danas reći u kolikoj je krizi država?

Vrlo je opasno, mislim da podcjenjujemo cijelu situaciju. Nije to samo kriza u političkom životu, bojim se da ona cijepa bosanskohercegovačko društvo i to je po meni najveći problem. Ljudi gube nadu i ne vide da nešto normalno može biti, a to je najopasnije stanje i to je ono što mene najviše sekira, ta beznadežnost koja počinje da vlada.

 

Akcize se nameću kao uslov svih uslova za gradnju autoputa, kakav je stav DF-a?

Nepromijenjen, a vidim da je i tu došlo do poremećaja u parlamentarnoj većini jer sad predsjedavajući Vijeća ministara i SDA nisu pristalice prijedoga zakona koji su gurali četiri puta u parlament. Očito je da su Zvizdić i njegova stranka pristali na logiku da, ako se već ide na uvođenje akciza, to moraju biti strogo kontrolisana sredstva koja moraju ići u gradnju autoputa, ali njihovi partneri, a tu mislim prije svega na HDZ nisu zainteresovani, jer bi željeli da se akcize uvedu ali da se prikupljena sredstva nekontrolisano troše i da se krpe budžetske rupe. To je prije svega interes SNSD-a, jer RS ima strašne probleme sa budžetom, i njih interesuje aranžman sa MMF-om, i da ta sredstva ponovo budu gurnuta u budžet. HDZ je također za to zainteresovan ne bi li se kantonalni budžeti popunjavali. Taj strateški pakt između HDZ-a i SNSD-a će gledati da sve to obori, kao i sve ono što bi moglo biti korisno ovoj zemlji.

 

(vijesti.ba / SB)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...