ČOVJEK KOJI JE POZNAVAO BESKONAČNOST: „Tragedija njegovog života je otkrivanje već poznatog“

U bolnicu u jugozapadnom dijelu Londona ulazi Godfrey Harold Hardy, poznati matematičar i predavač na Cambridgeu. Ovdje je u posjeti svom učeniku i suradniku Ramanujanu, kome s vrata umorno i nervozno govori: ”Vozio sam se taksijem sa brojem 1729, sasvim dosadan broj”

  • HiTec

  • 26. Okt. 2017  26. Okt. 2017

  • 0

”Ne, veoma je zanimljiv. To je najmanji broj koji se može izraziti kao zbroj dva kubna broja na dva različita načina”, gotovo u istom trenutku odgovara Ramanujan, kome je dijagnostificirana tuberkuloza. Hardy je iznenađen ovim zapažanjem i godinama će pamtiti i prepričavati anegdotu ilustrirajući način na koji su Ramanujanu nadolazile ideje ili rešenja matematičkih problema. 


Prvi kontakt između indijskog i britanskog matematičara bilo je pismo koje je dvadesettrogodišnji Ramanujan poslao na Cambridge 1913. godine. Bio je to jedan od brojnih pokušaja da ovaj službenik iz luke i samouki matematičar pokaže svoje znanje i potraži plaćeniji posao. Desetak godina stariji Hardy bio je već značajno ime u svijetu matematike i među predavačima na Cambridgeu. Teorija brojeva i matematička analiza bile su njegove oblasti, a ovo pismo je smatrao jednom od najneobičnijih stvari koje je vidio. U njemu je bilo pregršt dokaza, formula, rješenja, među kojima je bilo i pogrešnih, ali i sasvim nepoznatih, što je navelo Hardyja da mladom Indijcu obezbijedi putovanje do čuvenog engleskog univerziteta. 

Prošlo je godinu dana do polaska za koji odluka nije donesena lako jer tradicionalna vjerovanja nisu bila blagonaklona prema prelaženju preko oceana, ali su snovi bili veoma značajni za Ramanujanovu porodicu. Dok je studirao u Madrasu, odnosno današnjem Chennaiju, Ramanujana su drugi studenti sa uživanjem slušali kako govori o indijskim mitovima i filozofiji. 

Dobrog pripovjedača nadahnutog dubokim vjerovanjima najviše je interesirala matematika, a čak je i baveći se njom vjerovao da do rešenja dolazi nekakvim mističnim i božanskim putevima. Najveću podršku u Engleskoj mu je pružao potpuno racionalni Hardy, ateist koji bi hram podigao jedino dokazima i matematičkoj strogoći i koji, za razliku od Ramanujana, nipošto nije smatrao da matematičare vodi intuicija. Vezivala ih je ljubav prema čistoći matematike, iako su je različito doživljavali, a zakleti pacifista Hardy se ponosio činjenicom da ništa od njegovih radova nikada nije iskorišteno u vojne niti u komercijalne svrhe. 

Ramanujan je u Indiji radio sam, gotovo van svih tokova u zapadnoj matematici, a u sveskama u kojima je bilježio rezultate uglavnom nije bilo nikakvih izvođenja. Postoji više tumačenja ovakvog načina rada, od onih prema kojima samouki matematičar nije ni zna da izvede dokaze, preko onih koja podsjećaju da je papir bio veoma skup pa je vjerojatno izvođenja ispisivao na tabli koja se briše, a prepisivao samo rezultate, pa sve do onih prema kojima Ramanujan nije mislio da će neko osim njega imati uvid u ove spise. Ipak, u periodu nakon napuštanja fakulteta, a prije odlaska u Englesku pokušao je mnogima pokazati svoje znanje. Izoliranost mladog matematičara najbolje je opisao Michio Kaku, fizičar i popularizator nauke, riječima: ”Tragedija njegovog života leži u tome što je najveći dio rada utrošio na otkrivanje onoga što je već bilo poznato”. 

Ramanujanov dolazak na Cambridge izazvao je veoma oprečna mišljenja predavača jer nisu svi u njegovom radu prepoznavali vrijednost. Osim toga, nesumnjivo su mu nedostajala neka bazična znanja i zanatska umijeća u rješavanju problema, pa je Hardy preuzeo na sebe zadatak da ga podučava, ali je kasnije priznao da je vrjednije ono što je naučio on od njega nego znanje koje mu je prenio. Za njegov rad o složenim brojevima mu je 1916. godine dodijeljena titula ekvivalentna današnjem doktoru nauka, a dvije godine kasnije primljen je u Kraljevsko društvo. Imao je 30 godina i prva je osoba u povijesti ovog društva koja je postala njegov član nakon što je prvi put predložena. 

Krajem Prvog svjetskog rata Ramanujanovo zdravstveno stanje se pogoršava. Dodatnu teškoću stvara njegova veganska ishrana koja je bila povezana sa religijskim vjerovanjima, a u Londonu za vrijeme rata nije bilo uslova za pridržavanje ovakvog načina ishrane. Kako bi bio siguran da se u njegovoj hrani ne nalaze ni najmanji tragovi životinjskog podrijetla, izbjegavao je univerzitetsku menzu i spremao sam hranu, a obroke često preskakao zbog bavljenja važnijim pitanjima. Ramanujanu je dijagnostificirana tuberkuloza i nedostatak vitamina, a nakon što je 1994. godine analizirana njegova medicinska dokumentacija, utvrđeno je da je vjerojatno dijagnoza bila pogrešna i da je bolovao od amebijaze, koja je bila izlječiva, ali se veoma teško dijagnostificirala. 

Nakon dužeg liječenja u Engleskoj, 1919. godine se vraća u Indiju jer se pretpostavljalo da će to imati dobrog utjecaja na zdravlje. Međutim, živio je još samo godinu dana, a do Hardyja su stizale vijesti da se i nakon povratka kući bavio matematikom. Ramanujanova izgubljena sveska je pronađena 1976. godine, a u njoj se nalaze otkrića nastala u posljednjoj godini života. Na stranicama bez ikakvog redoslijeda ispisano je oko 600 matematičkih formula, mahom bez dokaza. Nakon Ramanujanove smrti, njegova supruga je svesku predala Univerzitetu u Madrasu, odakle su mnogi od materijala poslati Hardyju, ali nije sigurno je li među njima bila i ova sveska. Ne zna se točno u čijim je sve rukama bila i kako se prenosila, ali je na kraju pronađena u biblioteci Trinity koledža. 

Po motivima Ramanujanovog života nastalo je više predstava, filmova i romana, a najveću popularnost stekli su knjiga Roberta Kanigela ”Čovjek koji je poznavao beskonačnost” i istoimeni film koji je 2015. godine po njoj snimljen. Ramanujanovo ime nosi nagrada koja se dodjeljuje mladim matematičarima iz zemalja u razvoju, a datum njegovog rođenja, 22. prosinac,  Indija je 2011. godine proglasila Nacionalnim IT danom.

 

(B92 / SB)

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...