ZLATAN BEGIĆ O IZMJENI IZBORNOG ZAKONA: Ljevica će ponuditi svoj prijedlog uz uvažavanje građanske i etničke ravnopravnosti

Konkretan prijedlog ljevice će ići, ali ja podsjećam građane da su oni izabrali aktuelnu vlast. Prema tome historijsku odgovornost građani trebaju da traže od onih koje su oni birali i od onih koji sada čine vlast, dakle odgovornost je i na građanima. Ljevica će imati svoj konkretan prijedlog, u to možete biti sigurni, mada treba da znate, da ono što dođe od strane opozicije u parlamentu, to se apriori odbija, kazao je u razgovoru za vijesti.ba profesor ustavnog prava dr. Zlatan Begić.

  • Politika

  • 27. Okt. 2017  27. Okt. 2017

  • 0

Izmjene Izbornog zakona u narednim mjesecima bit će top tema u bh političkoj javnosti. Poznat je prijedlog HDZ-a, SDA radi na svome prijedlogu koji će biti upućen u parlamentarnu proceduru. Kako komentirate činjenicu da partije ljevice nemaju svoj konkretan, dakle naglašavam konkretan prijedlog, izmjena Izbornog zakona koji bi bio upućen u parlament?

To ne znači da takvog konkretnog prijedloga neće biti. Po mom mišljenju takav prijedlog bi trebao krenuti otpočetka a ne od kraja, kao što to rade etničke stranke. Dakle, na prvom mjestu treba provesti odluke Evropskog suda za ljudska prava, a kada budemo to uradili, onda ćemo vidjeti da odluka Ustavnog suda po zahtjevu za ocjenu ustavnosti, da tako kažem, u slučaju Ljubić, zapravo ne slijedi standarde koji su postavljeni u odlukama Evropskog suda za ljudska prava, a to je pravna obaveza. Dakle, postoji pravna obaveza za sve institucije, pogotovo za Ustavni sud, da poštiva odluke Evropskog suda za ljudska prava, obzirom na činjenicu da smo mi ratifikovali Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Moram reći da sam odmah po objavljivanju te presude bio dobro iznenađen odlukom Ustavnog suda.

Dakle, konkretan prijedlog će ići, ali ne način kako to diktiraju etničke stranke nego u skladu sa principom vladavine prava i obavezom poštivanja Evropske konvencija i njenih protokola, te tumačenja Evropskog suda koja su data.

 

Ukoliko bi došlo do toga da lijevo-građanske partije upute u parlamentarnu proceduru takav prijedlog sa kojih pretpostavki bi takav prijedlog trebao da krene, osim ovoga što se već rekli?

Na principima apsolutne građanske jednakosti i etničke ravnopravnosti što je moguće postići ukoliko se bude struka pitala, ali ukoliko se bude politika pitala, budući da tu postoji izraženi manjak struke i naučnog pristupa, onda nikad nećemo doći do rješenja, a nažalost takva vrsta pristupa dominira u dosadašnjoj politici, naročito kada je riječ etničkim partijama.

 

Obzirom da nužno slijede razgovori oko izmjena Izbornog zakona, kakve bi posljedice po kompromisno rješenje mogla proizvesti sama činjenica da u svim tim razgovorima etničko bude predominatno nad građanskim - jer ako neko polazi od maksimalnih zahtjeva, koji se baziraju na etničkom predstavljanju, a sa druge strane nemamo političku protutežu u građanskom, šta bi onda na kraju mogao biti ishod?

Što se mene tiče, nema kompromisa oko primjene principa vladavine prava, a princip vladavine prava nalaže na prvom mjestu implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava, čiji su stavovi vrlo jasni po tome pitanju. Smatram da ne treba biti, niti će biti bilo kakvog kompromisa, kada je riječ o princpu vladavine prava. Moramo provesti odluke Evropskog suda za ljudska prava a onda vidjeti na koji način implementirati na ravnopravnoj bazi, bez bilo čijeg ograničavanja u smislu građanske i etničke ravnopravnosti odluku Ustavnog suda.

 

Zbog čega bi EU i njene institucije podržale neki prijedlog koji nije u skladu sa presudama upravo Evropskog suda za ljudska prava?

Naravno, bilo gdje u savremenom svijetu nemate ovakav primjer grubog ograničavanja biračkih prava, imate aparthejd u dvadeset i prvom vijeku u srcu Evrope i to je nešto što sigurno nije u skladu sa onim što nazivamo evropskim pravnim naslijeđem.

 

Da li je sada u neku ruku historijska odgovornost na lijevim i građanskim partijama da ponude svoj prijedlog, i zbog građana koji su iz birali ali i zbog političke budućnosti tih stranaka?

Ja bih malo obrnuo tu tezu. Historijska odgovornost je na etničkim partijama, jer oni čine vlast. Oni mogu sve, pa i promijeniti Izborni zakon. Dakle, na njima je historijska odgovornost kada je o tome riječ, a naravno, opozicija će sve to pomno da prati i pri tome da koristi sve demokratske mehanizme borbe za evropske vrijednosti.

 

Ako se usvoji zakon po HDZ-ovom prijedlogu, smisao postojanja lijevo-građanskih partija će biti potpuno devalviran i oni koliko sutra mogu da ugase te partije.

Znate kako, ja imam osjećaj da postoji jedna vrsta konsenzusa na strani svih etničkih partija kada je riječ o tome što ste kazali. Na sceni su politike koje su oko toga saglasne po mom mišljenju, a neke i sa tihom podjelom zemlje, dok druge to otvoreno zagovaraju. Međutim, kao što rekoh, mi ćemo se boriti protiv takvih vrsta politika, a na kraju krajeva treba podsjetiti da su te političke opcije koalicioni partneri u posljednih 25.godina, sa vrlo kratkim prekidima, to su dakle nacionalističke politike koje su međusobno podudarne, s tim kao što rekoh, mi ćemo to pomno da pratimo i naravno, ukoliko i nemamo većinu u parlamentu, da možemo donositi zakone, postoje drugi demokratski mehanizmi za ono što su evropske pravne norme, jer mi želimo biti dio Evrope.

 

Vjerujete li da akademska zajednica, u prvom redu njen lijevo-građanski orijentiran dio mogu zajedno sa lijevo-građanskim partijama da izrade jedan zajednički prijedlog pa da se onda s tim ide ka parlamentu?

Akedemska zajednica u Bosni i Hercegovini je na aparatima. Od toga što nazivate akademskom zajednicom je malo toga ostalo. Postoje pojedinci unutar akademske zajednice koji u tome smislu mogu i smiju da daju određeni doprinos.

 

Kakva je komunikacija tog zdravog dijela akademske zajednice i lijevo-građanskih opcija?

Ja mislim da zdraviji dio akademske zajednice zapravo jeste onaj progresivniji dio akademske zajednice i tu postoji komunikacija jer evropsko pravno naslijeđe i ono šta su prava građana je ono što nosi progres u jednom društvu. Nažalost veći dio akademske zajednice je inhibiran i u tome smislu ne možete očekivati apsolutno ništa, čak ni stav a kamoli mogućnost da se akademska zajednica kao neki subjekt unutar društva uključi u diskusiju oko izmjena Izbornog zakona.

 

Rekli ste da je odgovornost prije svega na etničkim partijama, međutim, smiju li lijevo-građanske opcije dopustiti sebi to da se jedino očituju po tuđim prijedlozima i kuda ih vodi takva politika, kad se jedino referiše na tuđe prijedloge?

To ljevica neće dopustiti. Konkretan prijedlog ljevice će ići, ali ja podsjećam građane da su oni izabrali aktuelnu vlast. Prema tome, historijsku odgovornost građani trebaju da traže od onih koje su oni birali i od onih koji sada čine vlast, dakle odgovornost je i na građanima. Ljevica će imati svoj konkretan prijedlog, u to možete biti sigurni, mada treba da znate, da ono što dođe od strane opozicije u parlamentu, to se apriori odbija, ali mi nećemo na tome stati nego ćemo koristiti sve demokratske mehanizme borbe za ono što je evropsko pravno naslijeđe, ukoliko se naši prijedlozi sa dužnom pažnjom ne razmotre, pogotovo iz razloga što ti prijedlozi kada do njih dođe, će biti vođeni činjenicom provođenja onoga što je pravna obaveza, što nužno uključuje implementaciju odluka Evropskog suda za ljudska prava, jer politika mora da se kreće u granicama prava a ne pravo u granicama politike.

 

Dakle smatrate da bi jedan takav prijedlog mogao naići na podršku u EU upravo zbog tih pravnih principa?

Evropskog suda za ljudska prava, unutar BiH, a ukoliko se to ne uradi, to je kršenje i Dejtonskog sporazuma.

 

(vijesti.ba / SB)

 

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...