ZVIZDIĆ UPOZORAVA: Što prije riješiti pitanje akciza, inače bi novac mogao biti proslijeđen zemljama regiona

Evidentno je da su parlamenti/skupštine na svim nivoima u BiH u nekoj vrsti stvarne ili latentne krize i da negativne posljedice takvog stanja najviše trpe izvršni nivoi vlasti, kaže u intervjuu za "Nezavisne" Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

  • Politika

  • 31. Okt. 2017  31. Okt. 2017

  • 0

Ističe da je djelovanje izvršne i zakonodavne vlasti uvijek u uzročno-posljedičnoj vezi i blokada jednog nivoa vlasti sasvim sigurno vodi ka blokadi drugog nivoa vlasti.

 

"U konačnici trpe svi građani BiH", naglasio je Zvizdić.

 

Iz Brisela upozoravaju da bi do početka novembra trebalo da usvojimo zakon o povećanju akciza na naftu i naftne derivate. UO UIO je ponovo uputio isti prijedlog koji je već pet puta odbijen. Da li ste razgovarali s nekim od članova UO UIO i postoji li mogućnost da u narednim danima oni koriguju ovaj prijedlog tako da bude prihvatljiv za većinu poslanika?

Vi ste već u Vašem pitanju prepoznali i istakli suštinu problema, a to je općepoznata činjenica da Prijedlog zakona o akcizama koji je prema Vijeću ministara BiH upućen bez očekivanih korekcija nema onaj nivo podrške koji bi garantovao njegovo usvajanje. Dakle, u novom prijedlogu namjena sredstava, kao i način njihove raspodjele i utroška nisu jasno definisani, bez obzira na to što su ova dva krucijalno važna uvjeta posebno naglašena u izjavama skoro svih klubova i zastupnika Predstavničkog doma parlamenta BiH. Zbog toga pozivam sve relevantne aktere da se vratimo stvarnim razlozima zbog kojih je i pokrenuto pitanje povećanja akciza, odnosno putarina, i da, koristeći realne i vjerodostojne argumente, a ključni su da prikupljanje sredstava od povećanja akciza mora biti transparentno i njihova namjena isključivo usmjerena ka izgradnji autoputeva i puteva, a ne ka općoj budžetskoj potrošnji, izvršimo potrebne korekcije kojima bismo stvorili optimalne pretpostavke za usvajanje zakona o akcizama u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

 

BiH je potpisala ugovor o ulasku u Transportnu zajednicu. Odoboreno joj je i najviše projekata na samitu u Trstu u julu. Međutim, sad je sve to pod upitnikom zbog akciza. Hoće li BiH izgubiti novac za ove projekte ukoliko ne bude akciza?

Postoje realne naznake da bi novac mogao biti alociran na druge projekte u našem regionu. Nadam se da su svi koji učestvuju u procesu izrade i usvajanja zakona o akcizama svjesni te činjenice i da će nivo potrebne odgovornosti biti proporcionalan važnosti usvajanja tog zakona.

 

Funkcioniše li mehanizam koordinacije?

Mehanizam koordinacije funkcioniše i, kako sam već kazao, u posljednjih nekoliko mjeseci ne postoji bilo kakav zastoj u realizaciji planiranih aktivnosti koje su kauzalno povezane s tijelima ili procedurama mehanizma koordinacije. Pri tom treba imati na umu da je riječ o vrlo složenom sistemu, pri čemu se akcenat uvijek stavlja na poštivanje ustavnih nadležnosti i na kvalitet finalnog produkta, što zahtijeva stručan i sistematičan pristup, ali i vrijeme potrebno da se u potpunosti ispoštuju predviđene procedure. Zbog toga se ponekad može steći utisak da je sam sistem spor, ali ono što je bitno jeste da je efikasan i da u ovom momentu daje očekivane rezultate.

 

Već mjesecima je upitna parlamentarna većina. Čini se da je situacija u parlamentu BiH sve komplikovanija. Kako će Vijeće ministara BiH u narednom periodu, odnosno narednu godinu do izbora, da radi ako nema podršku parlamenta?

Evidentno je da su parlamenti/skupštine na svim nivoima u BiH u nekoj vrsti stvarne ili latentne krize i da negativne posljedice takvog stanja najviše trpe izvršni nivoi vlasti. Djelovanje izvršne i zakonodavne vlasti je uvijek u uzročno-posljedičnoj vezi i blokada jednog nivoa vlasti sasvim sigurno vodi ka blokadi drugog nivoa vlasti. U konačnici trpe svi građani BiH, jer se usporava ili blokira implementacija reformi i realizacija razvojnih projekata, koji su preduvjet za otvaranje novih radnih mjesta i povećanje životnog standarda svih stanovnika. Nažalost, u BiH neracionalna i partikularna politička logika često nadvlada racionalnu, životno važnu ekonomsku logiku i time upadamo u spiralu neproduktivnih stranačkih i ideoloških prepucavanja.

 

Na posljednjoj konferenciji za novinare kazali ste da ćete insistirati da se pregovori o Pelješkom mostu vode uz prisustvo zvaničnika iz Evropske komisije. Da li ste razgovarali s hrvatskim premijerom i zvaničnicima Evropske komisije o tome?

Kao što znate, poslao sam pismo premijeru Plenkoviću, navodeći argumente i relevantne činjenice u vezi s rješavanjem pitanja od interesa za BiH, ali i prijedloge kako da dođemo do obostrano prihvatljivih rješenja koja bi značila uspješnu realizaciju prava koje traže i BiH i Hrvatska. To bi za BiH značilo ukupno razgraničenje između BiH i Hrvatske, s trenutnim fokusom na razgraničenje na moru, što podrazumijeva međunarodni plovni koridor u skladu s UN konvencijom o pravu mora, na kojem će se primjenjivati režim slobodne plovidbe i komunikacije, a za Hrvatsku realizaciju komunikacijske povezanosti njene kopnene teritorije. Odgovor koji sam dobio od premijera Plenkovića ima sličnu konotaciju, a to je iskazana namjera da ova pitanja treba riješiti na bazi međunarodnog prava, dobrih praksi i u duhu dobrosusjednih odnosa. Medijatorstvo Evropske komisije je poželjno, jer budućim razgovorima može dati dodatni nivo vjerodostojnosti i efikasnosti. Zbog toga očekujem da u najskorije vrijeme i uz prisustvo predstavnika EK započnu institucionalni i stručni razgovori u cilju postizanja trajnog i održivog rješenja.

 

Kandidatura za člana Predsjedništva BiH

Da li ćete prihvatiti kandidaturu za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda ako Vas SDA predloži? Čini se da njen lider Bakir Izetbegović u izjavama uvijek na prvo mjesto stavlja Vaše ime?

Već sam ranije izjavio da je velika čast, ali i odgovornost biti kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, ali da unutar SDA još nisu započele jasno definirane procedure predlaganja i konačnog odlučivanja o imenu kandidata. Ali, jedna stvar je jasna - koga god SDA kandiduje, ta osoba će imati privilegiju da predstavlja najdržavotvorniju i najjaču stranku u BiH i samim tim i realne šanse da tu časnu i zahtjevnu obavezu realizira uspješno.

 

(Nezavisne / SB)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...