LEKCIJA ZA BIH: Kako je Estonija od zaostale socijalističke zemlje postala svjetski lider u tehnologiji?

Odbacivanjem naslijeđene tehnologije i ulaganjem u obrazovanje.

  • Ekonomija

  • 01. Nov. 2017  01. Nov. 2017

  • 1

Kad je Estonija vratila nezavisnost 1991. godine, nakon raspada Sovjetskog Saveza, manje od polovine njennog stanovništva imalo je telefonsku liniju, a jedina nezavisna veza s vanjskim svijetom bio je finski mobilni telefon skriven u vrtu ministra vanjskih poslova. Dva desetljeća kasnije, ova zemlja je svjetski lider u tehnologiji. Estonski šteberi razvili su kodove koji stoje iza Skypea i Kazaa (rana mreža za dijeljenje datoteka). Godine 2007. Estonija je postala prva zemlja koja je omogućila online glasanje na općim izborima. Ona ima jedan od najbržih interneta na svijetu i drži rekord za start-upove po osobi. Njenih 1,3 miliona građana plaćaju parkirno mjesto svojim mobilnim telefonima i pohranjuju svoje zdravstvene podatke u digitalnom oblaku. Podnošenje godišnje porezne prijave online, kako to 95% Estonaca radi, traje oko pet minuta. Kako je najmanja baltička država razvila tako snažnu tehničku kulturu?

 

Temelji su postavljeni 1992. godine kada je Mart Laar, premijer Estonije u to vrijeme, uspostavio ekonomiju s ravnim linijama. U manje od dvije godine njegova mlada vlada (prosječna starost: 35 godina) dala je Estoniji ravni porez na dohodak (s jedinstvenom stopom za sve), slobodnu trgovinu, stabilnu valutu i privatizaciju. Nove kompanije mogle su se registrirati glatko i bez odgađanja, što je bio važan poticaj za geekove koji su čekali. Loša infrastruktura, naslijeđe sovjetske ere, značila je da je nova politička klasa počinje od nule. Kada je Finska odlučila izgraditi digitalne telefonske veze, svoju staru analognu telefonsku tehnogoliju iz 1970-ih ponudila je Estoniji besplatno. Estonija je odbila prijedlog i izgradila vlastiti digitalni sistem. Isto tako, zemlja je prešla od toga da uopšte nema zemljišne knjige do stvaranja digitalnih . “Upravo smo preskočili određene stvari … Mozaik (prvi popularni web preglednik) upravo je bio izašao i svi su bili na ravnopravnoj poziciji”, prisjeća se bivši predsjednik Toomas Hendrik Ilves. Bez naslijeđene tehnologije, mladi ministri zemlje stavili su svoju vjeru u internet.

 

Proveden je nacionalni projekt opremanja učionica s kompjuterima, pa su do 1998. sve škole bile online. Godine 2000., kada je estonska vlada pristup internetu proglasila ljudskim pravom, internet je postao dostupan i u najodsječenijim zabitima. Besplatni Wi-Fi postao je uobičajen. Pečati, papiri i dugački redovi ustupilu su mjesto “e-vladi”. Poteze vlade pratio je privatni sektor: prodaja Skypea eBay-u u 2005. godini za 2,6 milijardi dolara stvorila je novu klasu estonskih investitora koji su zaradili desetke miliona eura od svojih dionica – i iskoristili svoje iskustvo i dobru sreću u dobre svrhe. Danas Tehnopol, poslovno središte u Talinu, živahni kapital, u okviru sebe sadrži više od 150 tehnoloških kompanija. S obzirom na malo domaće tržište, start-upovi su bili prisiljeni razmišljati o globalnom tržištu, kaže Taavet Hinrikus, prvi Skypeov zaposlenik i suosnivač TransferWisa, službe za prijenos novca među korisnicima koja posluje širom Evrope i Amerike. Prema Svjetskoj banci, u Estoniji je registrirano više od 14.000 novih kompanija u 2011. godini, što je 40% više nego u istom razdoblju 2008. godine. Visoko tehnološke industrije sada čine oko 15% BDP-a.

 

Kako mogu druge zemlje – koje nemaju malu veličinu Estonije i čistu početnu poziciju – slijediti njen primjer?

 

“Malo je to neugodno reći, no činite ono što smo učinili “, kaže gospodin Ilves. No, on tvrdi da uspjeh Estonije nije toliko vezan za uspjeh u razvoju tehnologije koliko je u bijegu od “naslijeđenog razmišljanja”. Primjerice, prebacivanje postupka prijave poreza s papira na kompjuter sam po sebi ne bi bio dobar; no učiniti da takvi obrasci budu unaprijed napunjeni tako da porezni obveznik mora samo provjeriti izračune učinio je sistem uspješnim. Obrazovanje je također važno: prošle godine, u javno-privatnom partnerstvu, objavljen je program pod nazivom ProgeTiiger (“Programerski Tiger”), koji je poučavao petogodišnjake osnovama kodiranja. “U 80-ima svaki dječak u srednjoj školi želio je biti rock zvijezda”, kaže gospodin Hinrikus. “Sada svi u srednjoj školi žele biti poduzetnici.”

 

Preveo: D. Hadžović

(Economist/SB)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...