KUČUKOVIĆ O RAZGRANIČENJU SA SRBIJOM: Hidrocentrale ostaju tu gdje jesu, u skladu s Badinterovim principom...

Zamjenik predsjedavajuće Državne komisije za granicu Bosne i Hercegovine Edin Kučuković bio je gost N1 televizije i govorio je o graničnim sporovima sa Republikom Srbijom.

  • Politika

  • 03. Nov. 2017  03. Nov. 2017

  • 4

 

Granični sporovi BiH i Srbije svode se na probleme razgraničenja u donjem toku rijeke Drine, tačnije na rješenje problema granice kod hidroelektrana “Zvornik” i “Bajina Bašta”, na dijelu željezničke pruge Beograd-Bar, te na području Međurječja. Ovo je trenutno područje uzajamne razmjene teritorije od koje korist ima samo Srbija.

 

"Mi imamo granicu i manje-više je poznata, ali ta granica je utvrđena prije 107 godina. Nakon osamostaljenja Srbije i BiH nakon raspada Jugoslavije, javila se potreba da se definiše granica između te dvije zemlje na precizan način na osnovu propisa. Krenuli su pregovori sa Srbijom poslije '95. godine da se to definiše i imali smo kvalitetne razgovore.

 

Međutim, 2003. godine, mi smo na određeni način dobili zahtjeve iz Srbije koji su tražili da se uporedo sa identifikacijom granice isprave i neke nelogičnosti. Radi se o četiri problematične tačke - Bajina Bašta, Zvornik, pruga Bar-Beograd koja prolazi kroz BiH u opštini Rudo i Međurječje. Vijeće ministara u mandatu Terzića zauzelo je stav da nema razgovora o razmjeni teritorija dok se ne verificara već poznata granica koja bi se vericifirala potpisivanjem međunarodnog ugovora.

 

Mi imamo parafiran sporazum između BiH i tadašnje Srbije i Crne Gore, međutim dalje aktivnosti se nisu nastavile zbog tih zahtjeva o procesu razmjene teritorija. Mi smo zadnje aktivnosti sa Srbijom imali 2010. i od tada nismo u razgovorima sa Srbijom vezano za državnu granicu BiH - Republika Srbija", naveo je Kučuković.

 

"Što se tiče hidrocentrala koje izazivaju najveći interes javnosti, Badinterov princip, koji je prihvaćen, jeste da sve administrativne granice bivše SFRJ postaju državne. Tu je situacija jasna i kada su u pitanju dvije hidrocentrale. Granice su sredina rijeke Drine i jedan dio se nalazi na teritoriji BiH i jedan dio vode koji se koristi za rad hidrocentrale se nalazi na BiH. BiH nije prihvatila razgovore o tim kategorijama sa Srbijom jer je taj zahtjev nemoguće izvršiti iz više razloga", dodao je.

 

Na pitanje da li zakonodavstvo BiH poznaje pojam razmjene teritorija je kazao: "Ne postoji pravni institut koji tretira razmjenu teritorija. Jedini zakon po kome se provodi je Zakon o postupku i zaključivanju međunarodnih dogovora. Srbija je tražila da se na određeni način pristupi i toj razmjeni teritorija. Što se tiče mogućih rješenja da izađemo iz nulte pozicije jeste da se iz te situacije u kojoj ništa nije dogovoreno idemo ka jednoj situaciji da bar nešto dogovorimo".

 

O stavu Vijeća ministara BiH je rekao: "Državna komsija za granicu jeste nadležna da priprema sve dokumente koje se tiču razgraničenja i Državna komisija je ta koja priprema ugovor i raspolaže stručnim kapacitetima da to može uraditi. Što se tiče stavova BiH prema zahtjevima Srbije, nemamo novi stav Vijeća ministara gdje bismo imali povratnu granicu. Radi se o određenim izjavama, ali se ne dešava ništa spektakularno. BiH je ostala na svojim stajalištima, što ne znači da ih ne može promijeniti".

 

Upitan je i da li će Državna komisija za granicu BiH uputiti Vijeću izvještaj o stanju na terenu i prijedlog rješenja.

 

Kučuković je odgovorio kako postoje izjave da zvaničnici očekuju do kraja godine da se riješi to pitanje, ali da je činjenica da 15 godina nije riješena ova situacija, tako da je nerealno očekivati da se sada završi za mjesec.

 

"Mi očekujemo da aktivno uđemo u razgovore, da se konstituiše komisija jer nemamo razgovore na tu temu. Svima je jasno da nema napretka u pridruživanju ka EU ako ne riješimo pitanje granice jer granica mora biti verificirana", naglasio je Kovačević za N1. 

 

(N1 / SB)

Komentari - Ukupno 4

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...