HISTORIJSKI USPJEH: Broj zaposlenih u Tešnju prvi put veći od 12.000

Općina Tešanj dostigla je, zaključno s osmim mjesecom ove godine, broj od 12.003 zaposlenih; prvi put je to u historiji te općine, jer su 1991. imali manje od 7.000 zaposlenih

  • Ekonomija

  • 03. Nov. 2017  04. Nov. 2017

  • 0

To su, kako se navodi u saopćenju iz kabineta načelnika Općine Tešanj, podaci Federalnog zavoda za statistiku objavljeni 1. novembra u redovnom mjesečnom biltenu.
 
Prije pet godina broj zaposlenih na teritoriji općine Tešanj bio je 9.001. Sad je taj broj veći za 3.002 zaposlena tj. veći je za 33 posto.
 
Načelnik Općine Tešanj Suad Huskić kaže da je to rezultat kontinuiteta politike razvoja koju posljednjih 20 i više godina provode u kreiranju povoljnog poslovnog ambijenta u Tešnju, zajedno sa investitorima, domaćim i stranim, nosiocima privatne inicijative, kao i svim građanima te općine.
 
„Ipak, smatram da ne možemo biti u potpunosti zadovoljni rezultatima.

 

Lokalne sredine koje u BiH više rade i zapošljavaju i iz kojih se uplaćuje više u budžete na višim razinama vlasti, dobivaju manje natrag u lokalni budžet.

 

Tako je i s općinom Tešanj. Budžet Općine nije rastao brzinom otvaranja novih radnih mjesta, rastom izvoza i investicija zbog pogrešne poreske politike“, kazao je.
 
Načelnik Huskić kaže da bi volio da su dostigli i veći prosjek plaća.
 
„Nažalost, administrativni centri i javni sektor u ovoj državi troše i imaju mnogo više od onih koji rade u proizvodnji.

 

U tom smislu smatram da bi svi zajedno trebali osmisliti politike i strategije koje bi povećale našu ukupnu konkurentnost, ali i socijalnu osjetljivost u nastojanju da se podigne standard građana“, izjavio je Suad Huskić.   
 
Po njegovim riječima, lokalni razvoj je pokretač regionalnog razvoja i napretka na višim nivoima države. U posljednje dvije decenije Tešanj je, smatra, primjer uspješnog lokalnog razvoja.
 
„Tamo gdje se kreira nova vrijednost, tu građani trebaju osjetiti rezultate svog rada u onoj mjeri u kojoj im to pripada.

 

Ovakav pristup bi pomogao cijeloj Bosni i Hercegovini ubrzanim razvojem, većom odgovornošću svih, smanjenjem određenih neprirodnih privilegija i na druge načine.

 

Namjera nam je da potaknemo dijalog u javnosti o tim temama i, s tim u vezi, podržavamo novi, pravedniji i razvojni model raspodjele javnih prihoda koji će biti stavljen u funkciju napretka svih.

 

Takav primjer je i inicijativa Zeničko-dobojskog kantona bazirana na studiji koju je izradio Ekonomski fakultet“, kazao je, navodi se u saopćenju iz kabineta općinskog načelnika.

 

(SB/Vijesti.ba/Fena)  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...