PROFESOR IBRAHIMAGIĆ: Odmah su znali za manjkavosti Dejtonskog sporazuma, zato su i uveli Kancelariju visokog predstavnika…

Jedan od visokih predstavnika izmislio je formulu "luđačka košulja za BiH", čime je faktički ušao u suštinu svega što je u vezi sa Dejtonskim sporazumom. Pretpostavimo da se unaprijed znalo da država ne može funkcionisati po etničkom principu, upozorava u razgovoru za vijesti.ba profesor ustavnog prava Omer Ibrahimagić.

  • Mini market

  • 05. Nov. 2017  

  • 0

 

Suština Dejtonskog sporazuma bila je da se zaustavi rat, te da država BiH ostane sa svojim međunarodnim priznanjem iz 1992. godine, kao nezavisna i suverena država, sa dva entiteta. Kada je riječ o samom Ustavu i Dejtonskom sporazumu, dvije trećine nisu provedene. I ono što je provedeno, provedeno je na insistiranje u velikoj mjeri međunarodne zajednice. No, predstavnici međunarodne zajednice u BiH ponašali su se, uslovno rečeno, politički pragmatično. Čekali su saglasnost sve tri strane u BiH o stvarima o kojima se već odlučilo u Dejtonu, navodi on.  

 

Pronalazak Dejtonskog mirovnog sporazuma na engleskom jeziku na Palama izazvao je brojne reakcije u javnosti. Kakvo vidite svojevrsnu senzaciju nastalu tim povodom?
 
Svi koji su potpisali Dejtonski sporazum dobili su svoje primjerke. To su BiH, tadašnja SR Jugoslavija u čije ime je Slobodan Milošević potpisao ovaj sporazum i Hrvatska, u čije ga je ime Franjo Tuđman potpisao. Sporazum su imali i članovi Kontakt grupe - Amerika, Velika Britanija, Francuska, Rusija, Njemačka i EU, oni su bili garanti. 
 
Prema tome, u ovome nema ništa senzacionalno. Radi se samo o posljedicama politike koja je došla do izražaja poslije Dejtona, posebno 1996. i 1997. godine, kada Momčilo Krajišnik kao član Predsjedništva BiH nije htio da sjednice održava u instituciji Predsjedništva, već u Zemaljskom muzeju ili Elektrotehničkoj školi u Lukavici. 
 
Možete li zamisliti situaciju u kojoj tadašnji član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, a koji je bio u Dejtonu, ne sjedi u zgradi Predsjedništva BiH... Nije pronalazak sporazuma na engleskom jeziku nikakva senzacija. To je samo izraz našeg političkog primitivizma. 
 
Konstantno se ističe potreba promjene dejtonskog Ustava BiH. Govori se da je on "luđačka košulja" za BiH, pominju se i slovo i duh dejtonskog sporazuma i slično. Prema Vašem mišljenju, odgovara li danas postojeći Ustav stvarnom interesu naroda koji živi u BiH?
 
Jedan od visokih predstavnika izmislio je formulu "luđačka košulja za BiH", čime je faktički ušao u suštinu svega što je u vezi sa Dejtonskim sporazumom. Pretpostavimo da se unaprijed znalo da država ne može funkcionisati po etničkom principu. Suština Dejtonskog sporazuma bila je da se zaustavi rat, te da država BiH ostane sa svojim međunarodnim priznanjem iz 1992. godine, kao nezavisna i suverena država, sa dva entiteta.
 
Međutim, u članovima u kojima se reguliše pitanje funkcionisanja Parlamenta BiH, Vijeća ministara BiH i Predsjedništva BiH, predviđeno je entitetsko glasanje. Ako biste takvu formulu uveli, recimo, u Ameriku ili Njemačku, u kojima postoji više saveznih država, garantujem vam da one ne bi mogle funkcionisati. Kako onda bilo koja država može tako da funkcioniše?
 
Dakle, oni su unaprijed znali da to neće funkcionisati i zato su u Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma uveli Kancelariju visokog predstavnika. Dvije godine nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuuma, Upravno vijeće za provođenje ovog sporazuma je na sjednici u Bonu odlučilo da visoki predstavnik može proglašavati odluke koje nisu mogle biti usvojene u Parlamentu BiH, te da može smjenjivati funkcionere koji se antidejtonski ponašaju. 
 
Od 2005. godine, pred kraj mandata visokog predstavnika Paddya Ashdowna, Srbi su imali primjedbu na ponašanje visokih predstavnika i tražili su da se visoki predstavnici ne služe time, nego da se domaći političari pokušaju dogovarati. Sticajem okolnosti, Milorad Dodik je 2006. godine došao na vlast. Međunarodna zajednica usaglasila je da visoki predstavnik manje koristi tzv. bonska ovlaštenja. Od tada imamo situaciju kakvu imamo.
 
U kojoj mjeri je zapravo proveden Dejtonski sporazum?
 
Kada je riječ o samom Ustavu i Dejtonskom sporazumu, dvije trećine nisu provedene. I ono što je provedeno, provedeno je na insistiranje u velikoj mjeri međunarodne zajednice. 
 
No, predstavnici međunarodne zajednice u BiH ponašali su se, uslovno rečeno, politički pragmatično. Čekali su saglasnost sve tri strane u BiH o stvarima o kojima se već odlučilo u Dejtonu. 
 
Međunarodna zajednica ne voli da se "talasa", njeni predstavnici su politički pragmatičari, često na štetu BiH. Navešću primjer - bio sam svojevremeno svjedok razgovora o tome hoće li se formirati jedna ili dvije agencije za privatizaciju. Kao pravnik, rekao sam da je suprotno Dejtonu formirati dvije agencije za privatizaciju. 
 
Zašto? Zato što se radi o državnoj imovini. Državna imovina je državna imovina, odnosno teritorija i vlasništvo određenog prostora. Međutim, RS nije bila saglasna sa tim, pa je međunarodna zajednica odlučila: usvojena su dva zakona - zakon o privatizaciji u RS i zakon o privatizaciji u FBiH. Ne postoji zakon o privatizaciji na državnom nivou. 
 
Pominjete državni suverenitet. Predsjednik RS Milorad Dodik danas je na jednom skupu govorio o tome da stvarni suverenitet u BiH prema dejtonskom ustavu pripada RS i FBiH, te da BiH nema svoju teritoriju, jer teritorija pripada entitetima. Kako tumačite ove navode? 
 

To nema utemeljenje. Ne postoji osnov za ovakvo tumačenje. BiH se nije raspala kao država kao što se raspala Jugoslavija. BiH je nastavila svoj kontinuitet međunarodno-pravno priznate države iz 1992. godine. Sve vrijeme je tretirana kao subjekt međunarodnog prava.
 
Unutrašnja organizacija BiH i do sada je bila različita: 1945. godine imali smo podjelu na pet okruga, 1949. godine podjelu na četiri oblasti, 1963. godine na 106 opština i slično. Današnja unutrašnja organizacija BiH je takva da imamo dva entiteta, koja su asimetrična. Entitet RS je unitaran, a entitet FBiH je federalizovan na deset kantona. Dakle, ne radi se o suverenitetu. Država i njeni građani, a ne etničke grupe, imaju suverenitet.
 
Osim ovoga, Dodik je najavio da će RS naredne godine ući u proces usvajanja i donošenja novog ustava RS. Rekao je da će, između ostalog, pokušati da novi ustav na neki način bude dvokružno usvojen zbog današnje situacije u kojoj postoji Vijeće naroda RS, kojeg nema u Dejtonskom mirovnom sporazumu, a koje često odbija mnoga akta donesena u Narodnoj skupštini. Zašto se problematizuje Vijeće naroda?
 
Odredbe o Vijeću naroda donesene su u vrijeme visokog predstavnika Wolfganga Petricha, kada je ona formirao komisiju koja je trebalo da provede odluku Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti sva tri naroda. Niko od domaćih političara nije ni prstom mrdnuo da provede tu odluku. 

Petrich je tada, u skladu sa bonskim ovlaštenjima, napravio izmjene i dopune ustava RS i FBiH. Te odredbe u ustavima oba entiteta nikada nisu verifikovane u Narodnoj skupštini RS i u Parlamentu FBiH. Odluke visokog predstavnika koje nisu verifikovane i usvojene od strane entitetskih parlamentata ne mogu se mijenjati. 

Prema tome, Vijeće naroda RS ne može biti ukinuto. Ukoliko bi se odlučili na njegovo ukidanje, postupili bi suprotno Ustavu RS. S druge strane, ukoliko bi u Narodnoj skupštini RS donijeli odluku o usvajanju pomenutih izmjena, onda mogu mijenjati i te odredbe, jer bi tada to bile njihove odluke, a ne odluke visokog predstavnika. 

 

(vijesti.ba / SB)

 

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...