OSAM VIRUSA APOKALIPSE: U posljednjih 30 godina 39 virusa prešlo je s životinja na ljude

Ujutro, 11. ožujka 1918. godine, Albert Gitchell, vojni kuhar u američkoj bazi u Kanzasu, požalio se liječniku u bolnici u Fort Rileyju na kašalj, glavobolju i visoku temperaturu. Liječnik ga je pregledao, ali nije vidio nijedan razlog za uzbunu. Do ručka u bolnici je već bilo stotinjak vojnika s istim simptomima, dok je do kraja tjedna taj broj porastao na 500. Tijekom ožujka toliko vojnika bilo je bolesno da je bolnica postala premala za njihov smještaj. Stoga, vojni je vrh avionski hangar pretvorio u privremenu bolnicu...

  • HiTec

  • 03. Dec. 2017  03. Dec. 2017

  • 0

Tako je počela španjolska gripa, “najveći smrtonosni plimni val od vremena Crne smrti”, koja je između ožujka 1918. i ožujka 1920. godine ubila barem 50 milijuna, a možda i 100 milijuna ljudi diljem svijeta. Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u Atlanti smatraju da je nova pandemija gripe, ako ne neizbježna, onda svakako vjerojatna. Ako bi čovječanstvo pogodio virus, koji bi po svojoj ubojitosti bio sličan onome iz 1918. godine, umrlo bi između 20 i 100 milijuna ljudi. No nije virus influence jedini koji prijeti čovječanstvu: prema WHO-u, od početka 1980-ih pojavilo se 39 novih bolesti koje su uglavnom prešle sa životinja na ljude.

 

Mnogi od novih virusa, što su zaprijetili čovječanstvu zapravo su “stari” jer kod životinja postoje već stoljećima. Najbolji primjer za to jest HIV, uzročnik AIDS-a, koji je nasljednik SIV-a, virusa koji nose čimpanze u Kamerunu. Znanstvenici smatraju da je do pretvorbe “miroljubivog” SIV-a (nije opasan za čimpanze) u zloglasni HIV došlo prije 70-ak godina, kada je počelo krčenje šuma i gradnja prometnica u Africi. Donosimo pregled nekih od najopasnijih virusa koje su stručnjaci prozvali “jahačima apokalipse”.

 

Lassa

Godišnje umire oko 5000 ljudi

Prvi slučaj zaraze kod ljudi zabilježen je kod jedne medicinske sestre u nigerijskom gradiću Lassa 1969. godine. Virus prenose glodavci u zapadnoj Africi, posebice jedna vrsta štakora koji živi u kućama. Lassa izaziva povraćanje i proljev te zatim hemoragičnu groznicu. Godišnje se tim virusom zarazi oko 300.000, a umre oko 5000 ljudi.

 

Marburg

Stopa smrtnosti  90 posto

Virus je dobio ime po njemačkom gradu Marburgu gdje se pojavio 1967. godine kod zaposlenika u jednom laboratoriju koji su radili istraživanja sa zaraženim zelenim majmunima iz Ugande. Od marburške groznice je tada stradalo sedam ljudi. Virus Marburg izaziva hemoragijsku groznicu, bolest obilježenu teškim krvarenjem, zatajenjem organa i, u mnogim slučajevima, smrću. Stopa smrtnosti od Marburga kod zaraženih osoba je 90 posto. Ove je jeseni u Ugandi od marburške groznice umrlo troje, dok je više od 100 ljudi u karanteni pod liječničkim nadzorom.

 

Nipah i Hendra

Opasnost skrivena u šišmišima

Kao inspiracija za film “Zaraza” Stephena Soderbergha iz 2011. godine, poslužio je virus Nipah koji se 1998. godine pojavio u istoimenom selu u Maleziji. Taj virus prenose plodojedi šišmiši, a te godine Nipah je najprije ubio tisuće svinja, da bi već za nekoliko tjedana “skočio” na čovjeka i usmrtio stotinjak ljudi. Nipah je ubrzo svrstan u četvrtu, najvišu kategoriju biološke opasnosti, što znači da se proučava u specijalnim laboratorijima uz najveće moguće mjere opreza. Bliski rođak Nipaha jest Hendra, virus koji je 1994. godine u Australiji s konja prešao na čovjeka te usmrtio nekoliko ljudi. Virus Hendra, također, prenose plodojedi šišmiši koji “pokrivaju” široko područje južne Azije.

 

Krimsko-kongoanska hemoragijska groznica

Postoji na Balkanu

Prvi je put opisana 1944. godine na Krimu, a zatim je 1969. godine zabilježena u Kongu. No posljednjih desetak godina bolest se pojavila u jugoistočnoj Europi, uključujući Kosovo, Grčku, Albaniju i Bugarsku, ali srećom kod nas još nije zabilježen slučajevi zaraze. Divlje i domaće životinje, poput ovaca i goveda, prirodni su rezervoari virusa koji se smatra jednim od profitera klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja. Zaraza se prenosi ubodom inficiranog krpelja ili direktnim kontaktom s krvlju zaraženih životinja, najčešće pri klanju. Virus kod zaraženih ljudi najčešće izaziva blagu groznicu, ali neki sojevi mogu rezulturati hemoragijskom groznicom i zatajenjem organa.

 

Zika

Prenose ga tropski komarci

Virus je porijeklom iz Afrike, a nazvan je prema tropskoj šumi Zika u blizini jezera Viktorija u Ugandi, gdje je 1947. godine prvi put izoliran kod majmuna. Virus Zika zatim se proširio duž ekvatorijalne Afrike te kasnije u Aziji, Polineziji i prije nekoliko godina u Americi. Prenosi ga tropski komarac Aedes aegypti. Zaraza se kod ljudi javlja nakon uboda agresivne ženke komarca. Većina zaraženih ne primjećuje nikakve simptome, no Zika je vrlo opasan za trudnice jer zaraza tim virusom u trudnoći može rezultirati rađanjem djece s mikrocefalijom. Riječ je o rijetkoj urođenoj deformaciji kod koje se zbog nenormalnog razvoja ploda u maternici dijete rađa s manjom glavom te oštećenjima mozga.

 

Denga groznica

Godišnje se zarazi više od 50 milijuna ljudi

Denga groznica je poznata i kao kostolomna groznica. Riječ je tropskoj bolesti koju uzrokuje virus dengue, a prenose ga tropski i tigrasti komarac. Simptomi su visoka temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima te osip sličan ospicama, a u težim se mogu javiti jaka krvarenja koja rezultiraju smrću. Godišnje se denga groznicom zarazi između 50 i 100 milijuna ljudi.

 

Ebola

“Rezervoar” su voćni šišmiši

Pojavila se 1976. godine u jednom selu uz obalu rijeke Ebole u Kongu, a nakon toga je zabilježeno dvadesetak epidemija te bolesti u Africi. Najgora i medijski najeksponiranija bila je epidemija u zapadnoj Africi koja je od 2013. do 2016. godine odnijela živote 11.300 ljudi. No globalizacija i gusti avionski promet tada su rezultirali s nekoliko slučajeva ebole na Zapadu. Najvjerojatniji “rezervoar” virusa su voćni šišmiši. Ljudi se zaraze kontaktom s krvlju, organima ili drugim tjelesnim tekućinama zaraženih čimpanza, gorila, voćnih šišmiša, majmuna, šumskih antilopa i drugih vrsta. Simptomi bolesti su: visoka temperatura, groznica, bolovi u mišićima, glavobolja, povraćanje i proljev te naposljetku obilno krvarenje, koma i smrt.

 

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...