"Vezujem se za ono što sam ranije govorio da Dejtonski sporazum nije implementiran. Aneks 9 nije implementiran. Međutim, aneks 7 je direktno vezan za agresiju, masovno ubijanje, masovno protjerivanje, prognanike i tako dalje - i nije implementiran. Dakle, ljudi se nisu vratili. Jedna odredba je vezena za broj ljudi koji su se vratili. To je tzv. entitetsko glasanje. Dakle, s jedne strane nije izvršen Dejtonski sporazum. Aneks 7 nije ispoštovan, izuzev u malom procentu. S druge strane, druge odredbe vezane za kao što je entitetsko glasanje su zadržane. Dakle to više nije legitiman mehanizam, a on je ipak zadržan.

Na štetu BiH. Na štetu svih građana. Zašto je zadržan mehanizam koji nije legitiman, a ljudi se nisu vratili? Taj mehanizam kaže da svaki zakon u Predstavničkom domu mora, da bi prošao, mora za njega glasati jedna trećina poslanika iz svakog entiteta. Svaki.

Zbog toga glas svakog poslanika koji dolazi iz entiteta Republika Srpska vrijedi dva puta više nego poslanika iz federalnog dijela. Taj mehanizam je zadržan i taj mehanizam se prenosi na aprilski paket. Preko toga mehanizma postojala je mogućnost da BiH ostane bez ijednog zakonodavnog i izvršnog organa za jedno duže vrijeme, a vjerovatno i zauvijek.

Spriječen je raspad države na najgori način. Što se tiče biranja predsjednika mi o Daytonu biramo direktno. Po aprilskom paketu se bira iz Parlamenta, što je manje vrijedno nego direktno biranje. Nije mi jasno gdje su valjani razlozi da se to čini?

Rekli smo entitetsko glasanje zajedno sa ovim odredbama znači raspad BiH jer o njemu, u tom slučaju, odlučuju 23 posto Parlamenta. Samo. Od ukupnog broja poslanika u Predstavničkom domu o tom vetu bi odlučivalo 22,9 posto i svi bi dolazili iz jednog entiteta. Dakle, jedan entitet, jedan narod bi imao punu kontrolu nad oba entiteta i oba naroda. Zašto?

Zato što je Predstavnički dom po tom aprilskom paketu, sve i kada bi bila predložena tri člana Predsjedništva, odnosno predsjednik i dva potpredsjednika - trebala je prosta većina u Predstavničkom domu, koja uključuje po jednu trećinu, najmanje, iz svakog entiteta. Bez te trećine, nakon tri kruga glasanja, ukoliko se ne dođe do tih imena - sve pada. Isto tako je kod izbora premijera. Šta se dešava? Raspušta se Parlament, idemo u novo glasanje, novo biranje koje može trajati beskonačno. Dakle, između dva ciklusa izbora BiH nema niti izvršnu niti zakonodavnu vlast, nikakvog organa. Možda neka sudska ostaje. Ako to nije opasnost za BiH, ako neko tu ne vidi opasnost, onda zaista ne treba govoriti o politici ništa", kazao je Haris Silajdžić na N1 televiziji.