NE PRIJETI NAM SAMO NESTAŠICA VODE I NAFTE: Mafije ratuju oko ovog resursa čija je cijena višestruko uvećana

Kada govorimo o nestanku resursa na planeti Zemlji vjerojatno je svima prva pomisao voda ili nafta. Međutim, voda nije jedini resurs koji nestaje zbog prevelike eksploatacije. Sve je manje pijeska, a situacija nije bezazlena kao što se čini. Pijesak postaje tako važan resurs da je i mafija našla svoj interes u cijeloj priči.

  • Svijet

  • 12. Dec. 2017  12. Dec. 2017

  • 0

Pijesak se širom svijeta koristi za proizvodnju najrazličitijih proizvoda - od stakla, elektronike do, možda i najvažnije, betona. Rastuća potreba da novim građevinskim materijalima u nekim dijelovima svijeta dovela je da drastičnog pada zaliha pijeska na planeti, a i porasta cijena.

Prema težini izvađenog materijala, pijesak i šljunak su materijali koji se najviše eksploatiraju. Procjene UN Programa za zaštitu okoline ukazale su još 2012. godine da će samo u toj godini širom planete biti upotrijebljeno oko 30 milijardi tona pijeska samo za proizvodnju betona, što je dovoljno materijala da se sagradi 27 metara visok i 27 metara širok zid oko ekvatora.

Koliko pijeska zapravo trošimo? Najilustrativniji primjer je izgradnja porodične kuće. Samo za jednu potrebno je 200 tona pijeska, dok na primjer za kilometar autoputa potrošimo 30.000 tona.

Azija najveće tržište

Samo tijekom posljednjih 25 godina, trgovina pijeskom porasla je za šest puta. U SAD, proizvdonja pijeska porasla je za 24 posto tijekom posljednjih pet godina, a cijela industrija pijeska vrijedna je čak devet milijardi dolara. I u Europi raste potrošnja, ali najveće tržište je Azija, gdje već godinama unatrag cvjeta građevinska industrija.

Ogromna gradilišta otvaraju se širom Kine i Indije, dok je Singapur najveći svjetski uvoznik pijeska i to zahvaljujući činjenici da nasipanjem mora širi svoju teritoriju. Samo tijekom posljednjih 40 godina, ta zemlja povećala je svoju površinu za 130 kvadratnih kilometara. Pijesak kojim je Singapur nasipao more uglavnom je uvožen iz susjednih Indonezije i Malezije, ali i iz Vijetnama i Kambodže. Te zemlje u međuvremenu su zabranile izvoz pijeska, zbog čega je on poskupio sa 2,55 eura po toni, na vrtoglavih 161.

Cijena raste upravo zbog prebrze eksploatacije. Vijetnam bi čak mogao ostati bez pijeska do 2020. godine, tvrdi Pham Van Bac, direktor vijetnamskog tajništva za građevinske poslove.

"Pješčana mafija"

Jasno je da je pijesak postao poželjna roba, pa ne čudi što je svoje mjesto u svemu našla i mafija.

Foto: Profimedia

Pijesak se krade praktično širom svijeta, ali indijska pješčana mafija stekla je reputaciju kao posebno beskrupulozna i surova. ´Bande pijeska´ kradu direktno sa plaža, bagerima, šleperima, pa čak i lopatama kojima pijesak tovare u obične džakove, koje mazgama zatim prevoze do obližnjih gradilišta. Organiziranije grupe imaju specijalne brodove kojima usisavaju pijesak s morskog dna.

- Pijesak postaje sve važniji resurs, pa su se počele pojavljivati "pješčane mafije" koje nelegalno eksploatiraju ovaj resurs. To je posebno problem u Indiji. Samo tijekom prošle godine stotine ljudi je ubijeno - rekla je za britanski "Independent" znanstvenica Aurora Torers iz njemačkog Centra za integrativno istraživanje biodiverziteta.

Može li pijesak zaista nestati?

Čini se da je nemoguće da svijet ostane bez pijeska imajući u vidu pustinje poput Sahare. Ipak, fini pijesak iz Sahare nije pogodan kao građevinski materijal, a upravo se za to i koristi. Jedini pogodan je pijesak sa riječnog ili morskog dna.

Samo jedna od posljedica nestajanja pijeska na planeti je povećana opasnost od prirodnih katastrofa kao što su tsunamiji ili oluje. To je možda najočiglednije bilo na Šri Lanki gdje su valovi tijekom tsunamija 2004. godine bili značajno veći i razorniji nego što bi to bio slučaja da nije bilo intenzivnog vađenja pijeska.

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...