SB EKSKLUZIV; TITO I IVO ANDRIĆ O TURCIMA, BOSNI, MUSLIMANIMA: "U Turskoj, kao danas u Americi, mogao si postati sve za šta si…"!

U Beogradu je nedavno iz štampe izašla knjiga "Tito - Neispričano", autora Blaže Mandića. Mandić, inače rođen u Gacku, je bio dugogodišnji sekretar bivšeg jugoslavenskog predsjednika i objavio je više knjiga o Josipu Brozu Titu.

  • Mini market

  • 15. Dec. 2017  15. Dec. 2017

  • 4

U najnovijoj knjizi Mandić kao neposredni sudionik toga doba donosi zanimljive detalje susreta i razgovora Tita sa brojnim svjetskim državnicima, umjetnicima, kao i sa najznačajnijim jugoslovensim stvaraocima i intelektualci toga doba.

 

Portal "SB" prenosi dijelove Mandićeve knjige u kojima autor svjedoči o razgovoru Josipa Broza sa Ivom Andrićem, neposredno nakon što je veliki pisac dobio Nobelovu nagradu poslije čega je Tito upriličio raskošan prijem sa stotinama zvanica.

 

Ivo Andrić govori Titu da se nedavno vratio sa boravka u Egiptu i Grčkoj, na što ga domaćin prijema pita da li je ranije boravio u Egiptu.

 

"Nikada prije"-odgovorio je. "Mislio sam da su Egipćani slabašni ljudi, bolešljivi. A oni su veoma jaki, snažan narod"....

 

"Još neko vreme se razgovaralo o vremenu faraona i nasljeđu koje nesumnjivo privlaći pažnju znatiželjnika iz cijelog svijeta. A onda se prešlo na bliži geografski prostor i Andrićevo književno stvaralaštvo.

 

ANDRIĆ: "ZAOKUPLJEN SAM OMER-PAŠOM LATASOM"

 

T:"Ako smijem pitati, druže Andriću, na čemu sada radite?"

A: "Pravo da vam kažem,  ne bih mogao da govorim na čemu radim, već više o tom na koje se stvari vraćam...Produžavam hroniku o Bosni u 19. vijeku. Sa Travničkom hronikom sam došao do 1814. Sada pokušava da idem dalje, do popasti feualizma. U Bosni su ga, u stvari, sami Turci uništili. Porta 1850. šalje Omer-pašu Latasa da u njoj uguši ustanak aga i begova koji su se suprotstavili sultanovim reformama. Okrutno postupajući, ovaj je to i uradio. Sa zadovoljstvom je, izgleda, slistio begove, koji su u njemu, bez obzira na čin maršala, vidjeli "Vlaha".

 

T: Latas je rođen u Lici...

 A: Da , rodio se u pravoslavnoj porodici u Plaškom, u Gorskom kotaru. U Gospiću je završio kadetsku školu. Kad mu je otac izvršio neku pronevjeru, pobjegao je u Bosnu. U Banjaluci se pod nečijim uticajem poturčio. Završio je tu neku školu, a potom je otišao u Carigrad, proširivao tamo svoja znanja  i brzo napredovao u službi, ostao i maršal.

 

T: "Dobar vojnik, očigledno bio.

A: Dobar! Gdje god bi se oglasili sultanovi odmetnici, slali su Omer-pašu Latasa. Ugušio je, navodno, šesnaest buna...Čudna i zanimljiva ličnost koja zaokupi čovjeka. Ponekad mi se učini da sam se previše zadržao na njegovom liku. A u literarnom djelu mora se voditi računa o proporcijama..

 

T: Možete li koristiti arhive u Carigradu i drugim turskim gradovima. Oni tog materijala imaju jako mnogo.

A: Imaju, dabome...Ali, to ljubomorno čuvaju. Mislim, pošto se radi o 19. vijeku da u pogledu građe neću imati  mnogo teškoća....Egipćani nemaju lijepo mišljenje o Turcima. To vrijeme smatraju vlo rđavim za sebe. Prilikom moje nedavne posjete slijepi egipatski književnik Husein Taha, koji je odavno kandidat za Nobelovu nagradu, rekao mi je skoro sa suosjećajnosti u glasu: "Da i vi ste bili pod Turcima".

 

T: Nezadovoljstvo Egipćana razumljivo je. Do dolaska Turaka imali su veliku kulturu. Ovi su ih unazadili.

 

TITO: "SRBI SU SE HRABRIJE OD TURAKA BORILI PROTIV MONGOLA"

 

A: Turci su strašno nepovjerljivi. Ne vole da im drugi rove po arhivama...Turci su u početku vladavine u našim krajevima bili drugačiji. Ali, mi ih pamtimo najviše iz njihovog dekadentnog doba. Ne može se reći da je njihov režim kod nas bio suviše nečovječan, iako je svaka okupacija teška. U Turskoj se morao primiti islam. I kad bi to uradio, običan čovjek, čak i rob, mogao je u turskoj vojsci postići najveće zvanje. Gdje je to drugdje bilo mogućno? U mnogim zemljama, i dan-danas, na snazi su razna ograničenja. Velikih vezira u Turskoj bilo je iz redova Albanaca, Mađara, Srba, Hrvata, Crnogoraca. Tako visok položaj na Zapadu mogao je dobiti samo neko sa visokim porijeklom, pripadnik "plave krvi" i slično. Ponavljam, u početku turski režim nije bio tako rđav. Samo, mi njega gledamo iz današnje perspekive....

 

Na pitanje da li su Turci bili negativan ili pozitivan faktor u našoj istoriji, odgovor daje studija Stojana Novakovića koja je još i danas dobra. Kao što rekoh, svaka okupacija je negativna. Ali, Turci su nešto i donijeli. Prenijeli su nam razne voćke, zanatstvo, iskustvo u građevinarstvu, gradili mostove. I da još jednom to kažem, kod Turaka je bilo nešto slično kao u Americi, bez obzira na razlike u vremenima i porecima: čovjek je mogao postati sve za što je imao sposobnosti...

 

T: Da li su vam u Turskoj pričali kako su se Srbi u borbi kod Ankare između sultana Bajazita i mongolskog osvjača Timura borili srčanije od Turaka? Borili su se čak i onda kada su se Turci predavali. Slušao sam to od samog Bajara (predsjednika Turske Dželala Bajara)

A: Da, to je poznato, pod vođstvom Stefana Lazarevića.

 

(Priredio: S. A.)

Komentari - Ukupno 4

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...