DRAMATIČNA BITKA U PARLAMENTU BIH: Jesu li akcize bile neophodne?!

Nakon duge, iscrpljujuće i polemične rasprave u kojoj se nisu birale riječi, Zastupnički dom Parlamenta BiH usvojio je većinom glasova (22 glasa „za“, 20 glasova „protiv“) set zakona o akcizama.

  • Ekonomija

  • 15. Dec. 2017  15. Dec. 2017

  • 1

Zastupnici su glasali u četiri sata jutros a, kako smo doznali, za usvajanje seta zakona o akcizama glasali su zastupnici SDA, HDZ-a, HDZ-a 1990, SBB-a i SNSD-a. Protiv su glasali zastupnici Saveza za promjene, Nezavisnog bloka, SDP-a, DF-a, A-SDA, BPS-a te nezavisni zastupnik Đorđe Krčmar.

 

Prethodno je, protekle sedmice, Dom naroda Parlamenta BiH usvojio prijedlog izmjena Zakona o akcizama BiH i set pratećih zakona, ali da bi ovaj Zakon stupio na snagu bilo je potrebno da dobije podršku i u Zastupničkom domu.

 

Kako smo već pisali, modificirani prijedlog Zakona predviđa povećanje cestarine za 15 feninga a sav prikupljeni novac po tom osnovu slivao bi se na rečune entitetskih direkcija za izgradnju autocesta i cesta..

  

Prema riječima ministra finansija i trezora BiH Vjekoslava Bevande, usvajanje ovog Zakona uvjet je za deblokadu kreditnih sredstava koja su već ugovorena s ino-kreditorima za izgradnju autoceste u iznosu od 528 miliona eura, te za deblokadu narednih tranši kredita MMF-a .

 

Usvajanjem seta zakona o akcizama,  BiH će naredne godine za cestogradnju imati na raspolaganju više od milijardu KM, što je najveći iznos sredstava u jednoj godini od početka izgradnje autoceste do danas.

 

Kao što je poznato, BiH gradi autocestu kao ekonomski samoodrživi projekat, a to znači da se kreditno ne zadužuje ni država ni entiteti nego dvije entitetske direkcije za autoceste, koje su opet dužne sve uzete kredite vratiti u ugovorenom roku. Prema trenutnom stanju, dvije entitetske direkcije mogu iz vlastitih prihoda, bez većih problema, vraćati do sada uzete kredite, pa i uzimati nove za nastavak cestogradnje, ali po nešto sporijoj dinamici koju diktira priliv prihoda ostvarenih naplatom korištenja autoceste.

 

BiH je dakle bila pred izborom: da cestogradnju nastavi dosadašnjom dinamikom, koja je prilično spora („koliko para-toliko muzike“), ili da cestogradnju ubrza na taj način što bi prihodom od akciza finansijski ojačala enitetske direkcije za autoceste i tako stvorila preduvjete za nova kreditna zaduženja i dinamičniju cestogradnju.

 

Vijeće ministara i dvije entitetske vlade opredijelile su se za ovo drugo rješenje, pa je usvajanje novih akciza bio ključni preduvjet za sklapanje kreditnog aražmana sa Međunarodnim monetarnim fondom.

 

U najkraćem, akcize su uvedene kako bi se ubrzala cestogradnja koja je u BiH iznimno skupa zbog nepovoljnog terena.

 

Istovremeno, akcize su bile i preduvjet za isplatu novih tranši kredita MMF-a.

 

Nije nevažno napomenuti da je prva inicijativa za povećanje akciza lansirana još 2014. godine. Naime, 6. maja 2014. godine, tadašnji premijer Vlade FFiH, Nermin Nikšić, uputio je inicijativu Upravi za indirektno oporezivanje da se povećaju akcize na gorivo za 10 feninga, jer je već tada bilo jasno da se cestogradnja ne može dinamizirati bez povećanja akciza.

 

(U prilogu  pročitajte pismo Nermina Nikšića Upravi za indirektno oporezivanje)

 

(A.M.)

 

alt

alt 

 

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...