INTERNET ZA BOGATE, I INTERNET ZA SIROMAŠNE: Kako je Amerika promijenila svijet koji poznajemo

Još od prvih dana svjetske mreže, veliki koncerni ili sićušne tvrtke i čak pojedinci su internetom mogli kročiti istom brzinom. U SAD-u to više neće biti tako: tko plati, taj će biti brži

  • Ekonomija

  • 16. Dec. 2017  16. Dec. 2017

  • 0

Odluka američke Komisije za savezne komunikacije (Federal Communications Commision, FCC) uzbudila je čitavu internetsku zajednicu. Jer u osnovi, doista je riječ o tome da je gotovo s ravnopravnošću na svjetskoj mreži. Tko plati, njemu će biti osiguran brži prijenos podataka. Tko ne želi ili ne može platiti, taj neka ide polagano.

 

Možda je nepotrebno spomenuti kako je Donald Trump već pozdravio ovo ukidanje ravnopravnosti na internetu i preko svoje glasnogovornice Sare Sanders poručio kako njegova vlada „podržava napore FCC-a da potisne otežavajuću regulativu" koja vlada na svjetskoj mreži. Jer i bivši američki predsjednik Obama je još jednom potvrdio propise koji nalažu ravnopravnost svih korisnika interneta tako da je komunikacijskim kompanijama naložena potpuna neutralnost.

 

 

Bitka za multimedijalne sadržaje

Protiv te „demokracije" su se FCC-u zapravo požalili američki telekomunikacijski koncerni: u prvom redu AT&T, ali nisu bili zadovoljni niti Verizon i Comcast i to je usko povezano s evolucijom interneta. U davno doba svjetske mreže su samo osobe božanske strpljivosti preko interneta razmjenjivale tek pokoju sliku ili grafikon – i pritom imale dovoljno vremena da na miru popiju kavu dok se ne „skine" jedna jedina fotografija. Utoliko je tada ravnopravnost u mreži bila već i puka stvar tehničkih granica.

 

Ali današnja svjetska mreža izgleda posve drugačije: to više nije tek tekst ili fotografija, masovno se nude multimedijalni sadržaji u sve većoj rezoluciji, dakle riječ je o količini podataka koji bi bili nepojmljivi još prije desetak godina. Naravno da je tu riječ o upravo golemom novcu od prodaje i pretplate na te sadržaje. Prije svega se tu bitka vodi između dva giganta: Amazona i Googlea, makar takmaca ima još, od Applea i Microsofta pa do samih medijskih kuća.

 

Gotovo svaki od njih stvara vlastitu platformu za multimedijske sadržaje i želi doći do ekrana što više korisnika – i „ekran" je postao relativan pojam jer to već odavno nije monitor računala, televizor ili ekran mobitela, nego baš sve to i tko zna što će još doći. I baš svi su spremni i platiti goleme iznose da bi baš njihov način prijenosa bio najbolji i najbrži.

 

Bitka se zapravo vodi među gigantima koji prodaju multimedijalne sadržaje. A vlasnici "žice" u toj ravnopravnosti od svih tih milijardi - nemaju praktično ništa.

 

„Vi prenosite, mi naplaćujemo"

U toj borbi giganata pokušavaju se umiješati i same telekomunikacijske kompanije: na primjer ne samo u Njemačkoj i Telekom nudi svoj multimedijski paket. Ali i najveći komunikacijski koncerni tek mogu nijemo promatrati bitku za prodaju multimedijalnih sadržaja koja se vodi među daleko većima od njih. A što ih najviše muči, sve se to prenosi preko „njihovih" žica i kablova – ali od toga nemaju gotovo nikakve koristi. Jer, na internetu moraju svi biti ravnopravni, dakle i Google i neka bakica koja svojoj unuci šalje recept za kolač.

 

Iz tog očišta, čak i ako se previdi kako i u američkoj Komisiji za savezne komunikacije prevladavaju republikanci i da je njezinog predsjednika Ajita Paia imenovao predsjednik Trump, njegovo tumačenje odluke o ukidanju nužne ravnopravnosti na svjetskoj mreži se može lakše shvatiti. Pai tvrdi kako ta potpuna neovisnost vlasnika telekomunikacijskih mreža koji su dužni svima nuditi iste uvjete prijenosa njihovih podataka predstavlja „prepreku za investicije i inovacije" same komunikacijske mreže. Jer zašto da telekomunikacijske tvrtke još više ulažu u svoj razvoj ako od toga korist imaju drugi – oni koji nude sve te silne filmove, glazbu i igre?

 

Ova odluka je smjesta izazvala ne samo virtualne, nego i prave prosvjede za slobodan i otvoren internet.

Demokracija je mrtva

Ipak, to objašnjenje ne mijenja činjenicu kako se ovom odlukom FCC-a bitno mijenja temeljno načelo ravnopravnosti na svjetskoj mreži. Kako je obrazložila (demokratska) članica tog tijela Mignon Clyburn svoj glas protiv te odluke, time se „ključ za internet" prepušta tek „šačici multimilijarderskih poduzeća".

 

I demokratkinja Jessica Rosenworcel je u FCC-u glasovala protiv jer smatra kako se time prekida dragocjena praksa neutralnosti prijenosa komunikacijskih podataka. „Neutralnost u mreži znači slobodu interneta. Zato ja podržavam tu slobodu." S ovom odlukom FCC „stoji na krivoj strani povijesti, na krivoj strani zakona i na krivoj strani američke javnosti".

 

U brojnim reakcijama iz čitavog svijeta se upozorava kako je baš ta ravnopravnost u svjetskoj mreži i osnova inovacija i novina. Mnoge od njih su nastale u posve malenim tvrtkama – sjetimo se samo kako je nastao i Facebook ili Twitter, a takve inovacije će biti nemoguće, ako se svjetska mreža tek prepusti golemim i bogatim koncernima.

 

Takav „internet u dvije klase" tehnički će postojati samo u SAD-u, odnosno za korisnike telekomunikacijskih tvrtki koje su uložile žalbu pred FCC-om. I u Europi ima telekomunikacijskih kompanija koje žele potaknuti prodaju vlastitih multimedijalnih sadržaja i ograničiti kapacitet konkurencije – dio tih napora je i postupno ukidanje „flat-rate", paušalnog iznosa za neograničeno korištenje mreže. No u Europi se to prije svega vidi i kao politički problem ravnopravnosti u virtualnom svijetu, tako da i s tim naporima telekomunikacijski koncerni imaju problema s nacionalnim i europskim institucijama za zaštitu tržišnog natjecanja.

 

Internet znači i raznolikost gdje praktično svatko može postati zvijezda vlastitog programa. Takvom separacijom takva raznolikost doista može odumrijeti.

 

Zapravo niti u SAD-u još nije izrečena posljednja riječ: već je čitav niz internetskih tvrtki najavio sudsku tužbu protiv ove odluke FCC-a, također smatrajući kako se tu krše temeljna načela demokracije. Makar to sigurno neće biti presudno za budućnost ove odluke, oglasila se čak i Biskupska konferencija američke Katoličke crkve koja apelira na pravdu i ravnopravnost i na svjetskoj mreži, piše DW.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...