ODUPRITE SE "ZIMSKOJ DEPRI": Kako nastaje, što vam čini i kako se boriti protiv pošasti…

Mračniji i hladniji dani, a vama se čini da je sve propalo... u mozgu vam se događa ovo...

  • Zdravlje

  • 19. Dec. 2017  

  • 0

Povodom prelaska na zimsko računanje vremena, Guardianov David Cox je primijetio da ritual pomicanja sata kako bi se uštedjelo na energiji za rasvjetu na mnoge Britance utječe tako da počnu osjećati svojevrsnu zimsku tugu dok jesen još naveliko traje. To se može ogledati u manjku energije, smanjenoj volji za aktivnost i u potrebi za više sna nego inače.

No, za šest posto Britanaca i između dva i osam posto ljudi na višim geografskim širinama u zemljama poput Kanade, Danske i Švedske, ovi su simptomi tako teški da ti ljudi više nisu u stanju biti funkcionalni. Počinju patiti od teške depresije čiji je okidač promjena godišnjih doba. To se zove sezonski afektivni poremećaj odnosno SAD (na engleskom jeziku tužan).

Foto: Pixabay

Osim po depresivnim epizodama, SAD karakteriziraju i različiti simptomi poput kronične prespavanosti i ekstremnog posezanja za ugljikohidratima što dovodi do gomilanja kilograma. To je točno suprotno od velikog depresivnog poremećaja pri kojem pacijenti pate od isprekidanog sna i gubitka apetita.

SAD se zato nerijetko pogrešno tumači kao "lakša" verzija depresije, dok je suštinski riječ o drugačijoj verziji iste bolesti. "Ljudi koji doista pate od SAD-a podjednako su bolesni kao i oni s velikim depresivnim poremećajem", kaže za Guardian Brenda McMahon, psihijatrijska istraživačica sa Sveučilišta u Kopenhagenu.

"Oni će imati i nesezonske depresivne epizode, no sezonski okidač kod njih je najuobičajeniji. Važno je znati, međutim, i to da ovo stanje obuhvaća cijeli spektar i da postoji mnoštvo ljudi koji imaju ono što nazivamo "subsindromski SAD". To, pak, ima između 10 i 15 posto stanovništva. Ove osobe se s mukom probijaju kroz jesen i zimu i pate od istih simptoma, ali nisu u stanju kliničke depresije.

Na sjevernoj Zemljinoj polutki sve do jedne trećine stanovnika može razviti "zimsku tugu", pri kojoj se osjećamo nezainteresirano za razne stvari i stalno umorno. Prema jednoj od teorija porijekla ovog stanja, ono je povezano s evolucijom. Oko 80 posto ljudi koji pate od SAD-a su žene, posebno one u ranoj odrasloj dobi. Kod starijih žena učestalost SAD-a sve je niža i pojedini znanstvenici vjeruju da je taj obrazac povezan s bihevioralnim ciklusima naših davnih predaka.

"Kako pogađa tako velike dijelove ljudske populacije u blagim do umjerenim oblicima, puno ljudi iz struke smatra da je Sad ostatak iz naše prošlosti i da je povezan s uštedama energije", kaže Robert Levitan, profesor sa Sveučilišta u Torontu. "Prije 10.000 godina, u doba ledenog doba, biološka tendencija da usporimo tijekom zime bila je korisna, posebno za žene u reproduktivnoj dobi, jer je trudnoća energetski izrazito intenzivna.

No, danas imamo 24-satno društvo, od nas se očekuje da budemo aktivni cijelo vrijeme i to postaje smetnja. Ipak, još uvijek nam nije jasno zašto tako mali dio čovječanstva trpi tako teške simptome da ih čini potpuno nesposobnima." Smatra se da je u to uključen niz bioloških sustava, uključujući i neke od veliki neurotransmiterskih sustava u mozgu koji su povezani s motivacijom, energijom i organizacijom našeg 24-satnog srčanog ritma.

Foto: Pixabay

"Znamo da dopamin i norepinefrin imaju važnu ulogu u tome kako se budimo ujutro i kako opskrbljujemo mozak energijom", kaže Levitan. Jedan poseban hormon, melatonin, koji kontrolira naše cikluse spavanja i budnosti, smatra se da u slučaju ozbiljnog SAD-a trpi "pomak u fazi", što znači da je podešen na pogrešno doba dana. Drugi sustav koji je posebno zanimljiv odnosi se na serotonin, neurotransmiter koji regulira tjeskobu, sreću i raspoloženje.

Sve je više dokaza iz različitih studija na glodavcima i ljudima da na sustav serotonina direktno utječe svjetlo. Prirodno sunčevo svjetlo dolazi u spektru valova s različitim valnim duljinama. Kad do stanice u mrežnjači u stražnjem dijelu našeg oka dopre plavo svjetlo, ono šalje signal u majušni sklop u mozgu koji se označava kao SCN, a koji objedinjuje različite senzorne signale, kontrolira biokemijske dnevne ritmove i povezan je s jednim drugim sklopom u našem mozgu.

Riječ je o nuclei raphe u moždanom deblu, o mjestu s kojega potječe sav serotonin u našem mozgu. Kad je tijekom zime manje svjetla, ova mreža nije dovoljno aktivna. Kod posebno predisponiranih osoba u tom slučaju razine serotonina padaju tako nisko da se povećava vjerojatnost depresivnih epizoda. Serotonin možda objašnjava i zašto su žene tako osjetljivije na SAD nego muškarci.

"Postoji bliska veza između razina estradiola, glavnog ženskog spolnog hormona, i serotoninskih transmitera. Imamo prilično jasnu ideju o tome da varirajuće razine estradiola tijekom pojedinih razdoblja života poput puberteta ili poslije poroda, mogu utjecati na način na koji se u nama proizvodi serotonin", kaže McMahon. Neke populacije pokazuju da su posebno prilagodljive na SAD, prije svega na Islandu. "Islanđani se čine kao da su genetski zaštićeni od SAD-a", kaže Levitan.

"Kad odsele na mjesta poput Kanade, postotak SAD-a kod njih puno je niži od pojavnosti SAD-a u okolici." Jedan od mogućih razloga za to mogao bi imati veze sa serotoninom. Postoji nekoliko gena koji kontroliraju ponašanje prijenosnika serotonina, a jedna posebna genska varijanta pojavljuje se kod osoba otpornih na SAD, što dovodi do toga da im tijela tijekom zime proizvode više razine serotonina.

Za one koji se nalaze u spektru SAD-a postoji niz terapija, najpopularnija je "terapija danjim svjetlom", umjetnim načinom stimuliranja neurotransmitera u mozgu. "Vrlo je važno koristiti svjetlo čije je UV-zračenje tako filtrirano da je prilagođeno poremećaju SAD. U suprotnom to može biti i opasno", kaže Levitan.

Foto: Pixsell

"Uspješnost u uklanjanju simptoma kod ove je terapije 80 posto, posebno kod onih koji se prejedaju ugljikohidratima, koji imaju simptome predugog spavanja. Kod najtežih pacijenata ima smisla to kombinirati s antidepresivnom terapijom." Psihijatri u svakom slučaju upozoravaju pacijente da se suzdržavaju od mnoštva alternativnih lijekova po dućanima.

"Postoji cijeli niz novih tehnologija koje čovječanstvo razvija, poput čepa za uho koji svjetlo zrači direktno u mozak, ali još uvijek ne postoji dovoljno znanstvenih dokaza da to doista i funkcionira", kaže McMahon. "Postoje ipak dodaci konvencionalnim terapijama svjetlosti i antidepresivima, poput triptofana, aminokiseline koja se u našim tijelima pretvara u serotonin, što može koristiti pored glavne terapije."

(Express)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...